Šta će se desiti ako Konaković povuče osoblje iz ambasade u Beogradu

Povlačenje gotovo svih zaposlenih iz Ambasade Bosne i Hercegovine u Beogradu značilo bi obustavu većine konzularnih i administrativnih poslova, ocijenio je bivši ambasador BiH u Rusiji Enver Halilović.

On je za Radio Slobodna Evropa komentarisao najavu ministra vanjskih poslova Elmedina Konakovića da će, zbog odnosa vlasti Srbije prema smrti i sahrani pravosnažno osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića, smanjiti diplomatsko prisustvo Bosne i Hercegovine u Srbiji na minimum.

Halilović podržao Konakovićeve poteze

“Podržavam ove poteze Konakovića i u širem kontekstu koje je najavio prema EU, PIC-u, ali i ove koje je najavio da će preduzeti i sa Srbijom, kada je riječ o Ambasadi Bosne i Hercegovine. Ta diplomatija sa Srbijom donosi nam više uvreda i poniženja nego približavanja i međusobne saradnje”, rekao je Halilović za RSE.

Dodao je da Srbija, prema njegovom mišljenju, ne bi organizovala sahranu na način na koji je to učinila da je pokazala više diplomatske odgovornosti.

Za povlačenje ambasadora i konzula iz Srbije potreban je konsenzus Predsjedništva BiH, koje vodi vanjsku politiku.

Iz kabineta predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića nisu odgovorili na upit Radija Slobodna Evropa o odluci ministra vanjskih poslova.

Prema dostupnim podacima, eventualno povlačenje gotovo kompletnog osoblja predstavljalo bi potez bez presedana u odnosima Bosne i Hercegovine i Srbije od uspostavljanja diplomatskih odnosa 2000. godine.

Iako su dvije države prolazile kroz brojne političke i diplomatske krize, nije zabilježen slučaj da BiH povuče gotovo kompletno osoblje svoje ambasade u Beogradu.

“Ambasada praktično više ne bi mogla raditi”

Konaković je 7. septembra najavio da će iz Ambasade BiH u Beogradu biti povučeni svi zaposlenici nad kojima Ministarstvo ima nadležnost, dok bi u diplomatskom predstavništvu ostali ambasador i konzul.

Dio konzularnih poslova bio bi prebačen u diplomatsko-konzularna predstavništva BiH u Zagrebu i Podgorici. Halilović smatra da bi takav potez faktički paralizovao rad ambasade.

“Ne može raditi nikakve poslove. Ne može ništa raditi, jer više nema osoblje koje može da obavlja bilo šta. Faktički, ta ambasada više ne postoji, nema prijema zahtjeva, izdavanja dokumenata i slično”, rekao je.

Dodao je da bi ambasador formalno ostao predstavnik Bosne i Hercegovine u Srbiji, ali bez administrativnog, konzularnog i tehničkog aparata.

“Ambasador postoji i može da hoda po ulicama ako hoće. On može formalno predstavljati Bosnu i Hercegovinu, ali nema ambijent, nema ljude, nema kapacitet da ambasada obavlja svoju funkciju”, naveo je Halilović.

Prema njegovoj ocjeni, povlačenje osoblja moglo bi značiti i da u Ambasadi BiH u Beogradu ne bi bilo moguće organizovati glasanje na predstojećim Općim izborima u BiH, zakazanim za 4. oktobar.

Ambasade, između ostalog, izdaju putne isprave, pružaju konzularnu pomoć državljanima, organizuju glasanje u inostranstvu, zastupaju interese države pred institucijama zemlje domaćina te prikupljaju političke i ekonomske informacije.

“Prekid diplomatskih odnosa bio bi logičan nastavak”

Halilović smatra da su politički i diplomatski odnosi Sarajeva i Beograda već dugo na veoma niskom nivou te da bi i eventualni prekid odnosa bio očekivan nastavak trenutne situacije.

“Prekid diplomatskih odnosa bio bi sasvim normalan, jer tu praktično više nema diplomatskih odnosa. Ovakvi potezi ne proizvode potrebu za normalnim funkcionisanjem diplomatskih predstavništava”, rekao je.

Dodao je da prisustvo zvaničnika iz Republike Srpske na sahrani Ratka Mladića, prema njegovom mišljenju, ne komplikuje dodatno situaciju jer su odnosi već duže vrijeme ozbiljno narušeni.

“Stvari su već dugo na najgorem mogućem nivou. Ovo je samo kulminacija i manifestacija odnosa koji realno postoje godinama”, kazao je.

Ne očekuje recipročne mjere Srbije

Halilović ne očekuje da će Beograd odgovoriti recipročnim mjerama.

“Srbija će se vaditi da joj je stalo do održanja diplomatskih odnosa s Bosnom i Hercegovinom i tako će djelimično, možda i nesvjesno, priznati vlastitu grešku”, ocijenio je.

Odnosi Bosne i Hercegovine i Srbije i ranije su prolazili kroz ozbiljne krize. Nakon presude Međunarodnog suda pravde 2007. godine po tužbi BiH protiv Srbije za genocid uslijedile su oštre političke reakcije, ali bez prekida diplomatskih odnosa.

Nove tenzije uslijedile su 2021. godine nakon odluke tadašnjeg visokog predstavnika Valentina Inzka o zabrani negiranja genocida, dok su 2024. godine dodatne političke prijepore izazvali usvajanje Rezolucije UN-a o Srebrenici i protivljenje Srbije i Rusije toj odluci.

U regionalnoj diplomatskoj praksi povlačenje ambasadora ili diplomatskog osoblja smatra se jednom od najtežih mjera političkog protesta.

Povlačenje većeg dijela osoblja ambasade ide i korak dalje od uobičajenog povlačenja ambasadora na konsultacije, jer direktno ograničava funkcionisanje diplomatskog predstavništva.

Konaković najavio i međunarodnu diplomatsku akciju

Uz smanjenje diplomatskog prisustva BiH u Srbiji, Konaković je najavio i inicijative prema Evropskoj uniji, zemljama članicama Organizacije islamske saradnje i drugim međunarodnim partnerima.

Kako je rekao, cilj je zatražiti konkretnu reakciju na veličanje ratnih zločina i pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca u Srbiji.