Sigurnosna strategija: BiH usklađena s EU, Srbija najveći problem

Evropska unija (EU) priprema novu sigurnosnu strategiju u kojoj će značajno mjesto imati zemlje Zapadnog Balkana, a proširenje Unije sve se više posmatra i kroz prizmu evropske sigurnosti.

U analizi Evropskog parlamenta navodi se da su sigurnost i odbrana postali ključni elementi politike proširenja EU nakon ruske invazije na Ukrajinu. Posebno se ukazuje na neriješene sporove u regionu, uključujući političku krizu u Bosni i Hercegovini i zastoj u dijalogu Beograda i Prištine.

Evropski parlament upozorava da “nepriznavanje Kosova od Bosne i Hercegovine i Srbije doprinosi fragmentaciji zajedničkog sigurnosnog prostora Zapadnog Balkana”.

Istovremeno, EU sve snažnije insistira na usklađivanju zemalja kandidata sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom Unije (CFSP).

Usklađena sa politikom EU

Bosna i Hercegovina se, prema analizi Evropskog parlamenta, od 2024. godine u potpunosti usklađuje sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU.

Albanija i Crna Gora među zemljama su regiona koje su ranije dostigle visok nivo usklađenosti, dok je Sjeverna Makedonija svoje obaveze dodatno uskladila nakon rješavanja spora sa Grčkom.

Za razliku od njih, Srbija zadržava politiku vojne neutralnosti i nije se pridružila sankcijama EU protiv Rusije nakon aneksije Krima 2014. godine i invazije na Ukrajinu 2022. godine.

Prema podacima navedenim u analizi Evropskog parlamenta, stepen usklađenosti Srbije sa CFSP-om u maju 2026. godine iznosio je 63 posto. U dokumentu se navodi da je takav nivo usklađenosti povezan sa zastojem u pristupnim pregovorima Srbije, kao i raspravama o uslovljavanju sredstava iz Plana rasta za Zapadni Balkan.

Evropski parlament je ranije ove godine poručio da zemlje kandidati i potencijalni kandidati treba da što prije i u potpunosti usklade svoje politike sa CFSP-om, uključujući restriktivne mjere prema Rusiji.

Kada je riječ o učešću zemalja regiona u međunarodnim sigurnosnim i vojnim misijama, u analizi se posebno izdvaja Albanija.

Srbija takođe učestvuje u više međunarodnih misija, posebno u operacijama Ujedinjenih nacija (UN), dok je njeno učešće u misijama Zajedničke sigurnosne i odbrambene politike EU znatno manje.

EUFOR-ova vježba pojačanja

U kontekst nove evropske sigurnosne politike uklapa se i nedavna vježba “Quick Response 2026” (“Brzi odgovor 2026”) misije EUFOR Althea u Bosni i Hercegovini.

Vježba je održana od 22. augusta do 3. septembra i uključila je vojnike iz 24 zemlje. Cilj je bio provjeriti sposobnost EUFOR-a da u slučaju krize brzo ojača postojeće snage u Bosni i Hercegovini i da novopridošli pripadnici u kratkom roku budu operativno integrisani sa jedinicama koje se već nalaze u zemlji.

Tokom vježbe testiran je i transport opreme i materijala različitim pravcima. Italijanski ratni brod “San Giorgio” prevezao je morskim putem opremu i materijal italijanske vojske, čime je provjerena alternativna i dopunska mogućnost u odnosu na vazdušni transport.

U vježbi su učestvovale i dodatne jedinice koje su stigle iz zemalja učesnica, a provjerena je njihova sposobnost da se brzo rasporede i djeluju zajedno sa postojećim snagama EUFOR-a.

Sve to dolazi u trenutku kada EU priprema novu sigurnosnu strategiju, a evropske institucije proširenje sve otvorenije povezuju sa sigurnošću kontinenta.

Evropski parlament je u martu ove godine proširenje označio kao strateški odgovor na novu geopolitičku realnost i ulaganje od velikog značaja za sigurnost i stabilnost Evropske unije.