Poduzetnik iz BiH razvija vlastiti brend satova: Prvi kupci već rezervirali prve primjerke

Iako Chronvale još nije započeo masovnu proizvodnju, već postoji interes kupaca. Prema Siviću, oko 70 do 75 satova već je imalo plaćene rezervacije, dok se još oko 200 zainteresiranih registriralo putem internetske stranice kako bi pratili razvoj projekta.

Poduzetnik porijeklom iz Bosanske Krupe Aldin Sivić razvija vlastiti brend mehaničkih satova, Chronvale Timepieces, s ambicijom pozicioniranja na međunarodnom tržištu. Nakon gotovo godinu dana razvoja, projekt je došao do važnog koraka – četiri prototipa prvog modela su završena, a prve plaćene rezervacije su već osigurane.

Sivić, koji trenutno živi i radi u Beču, želi spojiti bosanskohercegovačku baštinu, suvremeni dizajn i kvalitetnu švicarsku mehaniku. Posebno mjesto u identitetu novog brenda zauzima zlatni ljiljan, smješten na poziciji 12 sati na brojčaniku, kao simbol osnivačevog bosanskohercegovačkog podrijetla, piše Biznisinfo.ba.

Iako Chronvale još nije započeo masovnu proizvodnju, već postoji interes kupaca. Prema Siviću, oko 70 do 75 satova već je imalo plaćene rezervacije, dok se još oko 200 zainteresiranih registriralo putem internetske stranice kako bi pratili razvoj projekta.

Prvih 50 mjesta u takozvanoj osnivačkoj seriji nude se po cijeni od 700 eura, s početnom rezervacijom od 100 eura. Sljedeća serija nudi se po cijeni od 825 eura, s rezervacijom od 125 eura.

Kupci bi preostali iznos trebali platiti putem predstojeće Kickstarter kampanje, putem koje Sivić planira prikupiti sredstva za pokretanje prve ozbiljne proizvodne serije.

Švicarski mehanizam i pažljivo odabrani detalji

Prvi Chronvale model koristi švicarski automatski Sellita SW261-1 mehanizam, a karakterizira ga kućište od 39 milimetara, safirno staklo, prozirna safirna poleđina i vodootpornost do 100 metara. Poseban detalj je teksturirani brojčanik s malom sekundarkom na poziciji šest sati.

Sivić naglašava da od početka nije želio kompromitirati kvalitetu samo kako bi postigao nižu prodajnu cijenu. Chronvale satovi su trenutno u fazi prototipa, a prvi deseci primjeraka već imaju plaćene rezervacije.

Kada sam počeo, rekao sam sebi da ću prvi sat napraviti onako kako mislim da bi trebao biti ili ga uopće neću napraviti. Želim napraviti sat koji će trajati i koji se jednog dana može prenijeti na sljedeću generaciju. Chronvale za mene nije samo proizvod koji želim prodati: želim izgraditi brend koji će me nadživjeti – kaže Sivić za BiznisInfo.ba.

BiH kao dio identiteta brenda

Iako se razvoj projekta vodi iz Austrije, Sivić je odlučio da se prvi profesionalni promotivni materijali kreiraju u Bosni i Hercegovini. Nakon preuzimanja prototipa, otputovao je u Sarajevo, gdje je organizirao fotografiranje i snimanje materijala za međunarodnu prezentaciju novog brenda.

Mogao sam fotografije snimiti bilo gdje, ali mi je bilo važno da prvi pravi materijal nastane u BiH. Ako pričamo priču o bosanskohercegovačkom identitetu, onda želim da BiH zaista bude dio te priče, a ne samo riječ u marketingu – naglašava Sivić.

Projekt je do sada uglavnom samostalno razvijen i financiran, a završetak prototipa predstavlja prijelaz iz razvojne faze u komercijalno lansiranje.

Ambicije veće od jednog modela

Osnivač Chronvalea već razmišlja o sljedećim modelima, ali daljnji razvoj uvelike će ovisiti o uspjehu prve Kickstarter kampanje. Njegov je cilj postupno izgraditi prepoznatljiv brend koji će pronaći svoje mjesto među ljubiteljima mehaničkih satova diljem svijeta.

Na ovome radim već gotovo godinu dana i veći dio puta sam bio sam. Moj cilj nije samo prodati prvu seriju. Želim dokazati da brend koji nosi bosanski identitet može pronaći svoje mjesto i na globalnom tržištu satova – kaže Sivić. Dodaje da ovaj projekt za njega ima i posebnu osobnu vrijednost.

Želim da moja kći jednog dana može pogledati Chronvale i reći: „Moj otac je ovo stvorio.“ To mi vrijedi više od svega – kaže Sivić.

Chronvale se sada suočava s ključnim poslovnim testom – uspješnom provedbom crowdfunding kampanje i prelaskom s prototipa na serijsku proizvodnju. Ako ovaj korak bude uspješan, Bosna i Hercegovina bi mogla dobiti još jedan brend koji koristi svoje porijeklo kao dio svog identiteta na međunarodnom tržištu.