Ko su Huti i zašto napadaju Saudijsku Arabiju?

Huti, koje podržava Iran, ponovo su u sukobu sa Saudijskom Arabijom, a napadi prijete da prošire rat na Bliskom istoku Nakon napada na međunarodni aerodrom u Rijadu, glavnom gradu Saudijske Arabije, u kojem je, prema navodima iz dostavljenog izvještaja, poginulo najmanje 12 osoba, a više od 300 ih je povrijeđeno, u središtu pažnje ponovo su se našli Huti, jedan od najuticajnijih oružanih pokreta na Bliskom istoku.

Pobunjenici su preuzeli odgovornost za napad, koji je, prema istom izvještaju, bio treći na ovaj aerodrom u sedam dana. Među poginulima je, kako se navodi, i američki državljanin, dok je američki predsjednik Donald Tramp (Donald Trump) izjavio da razmatra mogućnost uključivanja Sjedinjenih Američkih Država u vojne operacije protiv ovog pokreta, piše Index.

Napad je ponovo otvorio pitanje može li dugogodišnji rat u Jemenu prerasti u širi regionalni sukob, u koji bi se neposredno uključile i velike svjetske sile.

Ko su zapravo Huti?

Huti su naoružani politički i vjerski pokret koji je nastao tokom devedesetih godina prošlog vijeka na sjeveru Jemena. Njihov zvanični naziv je Ansar Allah, što u prevodu znači „Božiji pomagači“.

Pokret je dobio ime po porodici Huti, iz koje potiču njegovi osnivači, a danas ga predvodi Abdul Malik el-Huti (Abdul-Malik al-Houthi).

Huti pripadaju zejdijskoj grani šiitskog islama, koja je posebno zastupljena u Jemenu. Iz lokalnog vjerskog i političkog pokreta razvili su se u snažnu vojnu organizaciju koja se protivi američkom i izraelskom utjecaju na Bliskom istoku.

Iran im pruža političku i vojnu podršku, zbog čega se često povezuju s takozvanom osovinom otpora, mrežom oružanih i političkih grupa koje podržava Teheran. Među tim grupama su libanski Hezbolah i palestinski Hamas.

Kontrolisana područja 

Huti su 2014. godine zauzeli jemensku prijestolnicu Sanu, a njihovo napredovanje naredne godine dovelo je do vojne intervencije koalicije predvođene Saudijskom Arabijom.

Uprkos godinama sukoba i bombardiranja, zadržali su kontrolu nad velikim dijelom sjevernog i zapadnog Jemena.

Iako pod njihovom kontrolom nije najveći dio teritorije zemlje, na područjima kojima upravljaju živi većina jemenskog stanovništva. Procjene navedene u izvještajima govore o približno 70 do 80 posto stanovnika.

Međunarodno priznata jemenska vlada kontroliše druge dijelove zemlje, uz podršku Saudijske Arabije i njenih saveznika. Dugogodišnji rat doveo je do političke i teritorijalne podjele Jemena, dok su milioni stanovnika suočeni s nedostatkom hrane, zdravstvene zaštite i drugih osnovnih potrepština.

Zašto Huti ratuju protiv Saudijske Arabije?

Jedan od glavnih razloga sukoba jeste dugogodišnje rivalstvo Saudijske Arabije i Irana, dvije regionalne sile koje nastoje ojačati svoj politički i vojni utjecaj na Bliskom istoku.

Saudijska Arabija strahovala je da bi Huti mogli preuzeti kontrolu nad cijelim Jemenom i učvrstiti iranski uticaj na svojoj južnoj granici.

Zbog toga je Rijad 2015. godine okupio koaliciju arapskih država koja je vojno intervenisala kako bi podržala međunarodno priznatu jemensku vladu.

Saudijske snage godinama su izvodile zračne napade na položaje Huta, dok su pobunjenici uzvraćali raketama i bespilotnim letjelicama usmjerenim prema saudijskim gradovima, aerodromima i naftnim postrojenjima.

Uprkos vojnoj nadmoći Saudijske Arabije, Huti nisu poraženi niti su izgubili kontrolu nad većinom područja koja su ranije zauzeli.

Rat je istovremeno izazvao jednu od najtežih humanitarnih kriza na svijetu. Veliki broj Jemenaca ostao je bez sigurnog pristupa hrani, vodi, zdravstvenoj zaštiti i drugim osnovnim životnim potrebama.

Zašto je sukob ponovo eskalirao?

U aprilu 2022. godine, uz posredovanje Ujedinjenih nacija, dogovoreno je primirje koje je znatno smanjilo intenzitet borbi. Iako nije trajno produženo, relativno zatišje nastavilo se i nakon njegovog isteka.

Situacija se dodatno zakomplikovala nakon napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine i početka rata u Gazi.

Huti su potom počeli ispaljivati projektile i bespilotne letjelice prema Izraelu te napadati brodove u Crvenom moru. Tvrdili su da je riječ o podršci Palestincima i odgovoru na izraelske vojne operacije u Gazi.

Napadi na pomorski saobraćaj izazvali su zabrinutost međunarodne zajednice jer je Crveno more jedan od ključnih pravaca za trgovinu između Azije i Evrope.

Prema navodima iz dostavljenog teksta, Huti su 20. jula proglasili pomorsku blokadu Saudijske Arabije i zaprijetili da će saudijskim brodovima onemogućiti prolazak kroz tjesnac Bab el-Mandeb. Kao razlog naveli su saudijsku blokadu Jemena i napade na aerodrom u Sani.

Ove navode i pojedinačne tvrdnje o razvoju sukoba potrebno je provjeriti u aktuelnim izvještajima pouzdanih izvora.

Zašto je sukob opasan za cijeli svijet?

Huti djeluju na području blizu moreuza Bab el-Mandeb, jednog od najvažnijih pomorskih prolaza na svijetu. Taj moreuz povezuje Crveno more s Adenskim zaljevom i Indijskim okeanom, a brodovima omogućava pristup Sueskom kanalu i kraćoj trgovačkoj ruti između Azije i Evrope.

Svako ozbiljnije ometanje plovidbe kroz ovaj prolaz može usporiti međunarodnu trgovinu, povećati troškove transporta i utjecati na cijene energenata. Brodarske kompanije u takvim okolnostima mogu biti primorane koristiti duže i skuplje rute oko Afrike.

Dodatni rizik predstavlja uključenost regionalnih i svjetskih sila. Iran podržava Hute, dok je Saudijska Arabija važan američki partner na Bliskom istoku. Eventualni direktni vojni sukob između više država mogao bi imati posljedice daleko izvan granica Jemena.

Zbog toga se sukob Huta i Saudijske Arabije ne posmatra samo kao lokalni rat. Njegov daljnji razvoj mogao bi utjecati na sigurnost pomorskih puteva, energetsku infrastrukturu, međunarodnu trgovinu i stabilnost cijelog Bliskog istoka.

Avaz.ba