Izbori završeni, privilegije tek počinju: Novi zastupnici i delegati primat će i do 8.500 KM mjesečno

Izbori su završeni, a parlamentarne klupe spremne. Uskoro će ih popuniti novi zastupnici i delegati kojima će četverogodišnji mandat donijeti, za ovdašnje uslove, više nego lagodan život. Osnovne plate samo su dio ukupnih privilegija i primanja koja, zavisno od nivoa vlasti, donose mjesečne prihode između 3.500 i 8.500 KM. I to ne bi bilo sporno da nisu višestruko veća od prosječne plate.

‘Moj stav je da nije problem kolike su njima plate. Problem je što oni zbog tih plata se i upuštaju u politiku, što njih baš briga što će da žive s naših leđa godinama, neki i decenijama i da pritom ne rade svoj posao’, kaže za BHRT Milkica Milojević, novinarka.

Dok izabrani predstavnici uživaju u privilegijama više od dvije trećine zaposlenih prima platu i nižu od prosjeka, oko 1.300 KM. Nedavno istraživanje Saveza sindikata o dostojanstvenoj plati, između ostalog je pokazalo da čak 40 posto zaposlenih uz redovan posao mora raditi još jedan kako bi prehranili porodice. Nesrazmjer je, iz ugla sindikata, prvenstveno u odnosu radnik – dobit poslodavaca.

‘Koliko su radnici skromni i dostojanstveni pokazuje i to da su ovi ispitanici rekli da bi dostojanstvena plata trebala da iznosi između 2.000 i 2.500 KM, njih 35 posto’, navodi Darko Ružičić iz Saveza sindikata RS.

U takvim okolnostima ne iznenađuje što se politički angažman nekima čini kao izlaz iz finansijske neizvjesnosti. Funkcije koje donose visoka primanja i sigurnost postaju privlačne, dok se pitanje javnog interesa često potiskuje u drugi plan.

‘Kod nas je politika odavno, od uvođenja višepartijskog sistema odmah poslije toga postala interesna politika gdje je cilj svake politike briga o svojim ljudima, svojim kadrovima, o njihovom uhljebljenju a prestala je biti ono što jeste i treba da bude, jedna odgovorna, moralno javna djelatnost’, kaže sociolog Drago Vuković.

‘Zašto se toliko mladih uopšte ljudi opredjeljuje za nekakvo bavljenje politikom? Zato što prosto vidi kao jedini izlaz, međutim taj izlaz nije osnovni egzistencijalni izlaz, to je nešto više od toga’, navodi komunikolog Mladen Bubonjić.

Politika je u Bosni i Hercegovini, ocjenjuju analitičari, odavno postala unosan biznis u koji se, osim u rijetkim slučajevima, ulazi radi sopstvenih interesa. Tako je moguće objasniti podatak da je Bosna i Hercegovina u vrhu evropske skale po broju političkih subjekata. Samo na proteklim izborima učestvovalo je 7.000 kandidata i 75 stranaka, piše BHRT.