Put za nikud: Tuzlanski kanton i dalje bez metra autoputa i brze ceste

Tuzlanski kanton ni u oktobru 2026. godine nema izgrađen nijedan kilometar autoputa ili brze ceste.

Dok se u drugim dijelovima Federacije Bosne i Hercegovine grade nove saobraćajnice, u najmnogoljudnijem kantonu u Federaciji pojedini projekti tek ulaze u fazu izrade projektne dokumentacije, dok se na drugim dionicama radovi odvijaju uz probleme s eksproprijacijom zemljišta i neriješenim imovinsko-pravnim odnosima.

Na području Tuzlanskog kantona najavljeni su projekti koji bi trebali povezati Tuzlu s Orašjem, Brčkim, Doboj Istokom, Gračanicom, Kalesijom i drugim dijelovima Bosne i Hercegovine. Ipak, između planova, idejnih rješenja i stvarnih gradilišta i dalje je veliki jaz.

Za stanje cestovne infrastrukture odgovornost nije na jednoj instituciji. Magistralne ceste i dio projekata njihove modernizacije u nadležnosti su Javnog preduzeća Ceste Federacije BiH, dok su autoputevi i nove brze ceste u nadležnosti Javnog preduzeća Autoceste Federacije BiH. Vlada Federacije BiH, federalno ministarstvo nadležno za promet, kantonalne institucije i lokalne zajednice također imaju različite uloge u planiranju, finansiranju, pribavljanju dozvola i rješavanju imovinsko-pravnih pitanja.

Prema nacrtu Prostornog plana Tuzlanskog kantona za period 2025–2045. godine, na području kantona nije izgrađen nijedan kilometar savremene autoceste ili brze ceste. Najvažnije cestovne pravce trenutno čine magistralne saobraćajnice koje povezuju područje od Brčkog preko Tuzle prema Sarajevu, kao i pravac od Doboja preko Šićkog Broda prema Tuzli i Zvorniku.

Ukupna dužina magistralnih cesta na području kantona iznosi 287,3 kilometra.

Jedan od najznačajnijih planiranih projekata je brza cesta Doboj Istok – Gračanica – Šićki Brod, duga približno 42 kilometra. Drugi pravac je Šićki Brod – Dubrave – Kalesija, dužine oko 37 kilometara.

JP Autoceste FBiH objavile su u januaru 2026. da su za oba pravca završena idejna rješenja i prateće studije, uz najavu prelaska na izradu idejnih projekata. Tokom godine nastavljene su aktivnosti na pripremi projektne dokumentacije, ali to još ne znači da je počela izgradnja ovih saobraćajnica.

Tek nakon projektovanja slijede naredni postupci, među kojima su pribavljanje potrebnih saglasnosti i dozvola, rješavanje zemljišta, osiguravanje novca i ugovaranje izvođenja radova.

Koliko su projekti još daleko od gradilišta pokazuje i sastanak održan krajem septembra u Gračanici. Predstavnici Grada, privrednika i JP Autoceste FBiH razgovarali su o mogućim varijantama trase Doboj Istok – Gračanica – Šićki Brod. Razmatrane su četiri varijante, a kao osnovna je odabrana V1. Trasa još nije konačno definisana, a tokom daljnje razrade potrebno je voditi računa i o utjecaju buduće saobraćajnice na privredu Gračanice i okolnih područja.

Za razliku od planiranih brzih cesta, na dionici Šićki Brod – Đurđevik već se izvode radovi. Riječ je o projektu koji se vodi na pravcu buduće brze ceste Tuzla – Sarajevo, a njegov važan dio je obilaznica Živinica.

Na LOT-u 2, gradi se 5,85 kilometara saobraćajnice. Ugovor za izvođenje radova potpisan je u decembru 2024. godine, a njegova vrijednost iznosi 58.499.974 KM s PDV-om. Ugovoreni rok za izvođenje radova je 30 mjeseci. Investitor su JP Ceste FBiH, a radove izvodi konzorcij građevinskih kompanija.

Međutim, realizaciju projekta prate i imovinsko-pravna pitanja. Vlada Tuzlanskog kantona je u junu 2026. izmijenila odluku o utvrđivanju javnog interesa za izgradnju ceste Šićki Brod – Đurđevik, nakon što je tokom izrade glavnog projekta trasa usklađivana sa stvarnim stanjem na terenu. Zbog toga je bilo potrebno korigovati granice eksproprijacionog pojasa i prilagoditi dokumentaciju. Odluka je donesena na zahtjev JP Ceste FBiH.

Problemi sa zemljištem i dozvolama nisu specifični samo za ovaj projekat. Federalno ministarstvo prometa i komunikacija je nakon sastanka s upravom JP Ceste FBiH u julu 2026. saopćilo da su neriješeno pitanje državne imovine i dugotrajne procedure izdavanja potrebnih odobrenja među glavnim izazovima za realizaciju infrastrukturnih projekata.

Za obilaznicu Živinica zato je važno utvrditi koliko je postupaka eksproprijacije okončano, koliko ih je još otvoreno i mogu li neriješeni odnosi utjecati na ugovorenu dinamiku radova. Također, treba dobiti precizan odgovor o stanju preostalih dijelova trase, jer se cijeli pravac ne nalazi u istoj fazi realizacije.

Jedan od projekata od najvećeg značaja za privredu i saobraćajno povezivanje sjeveroistočne Bosne je budući autoput Orašje – Brčko – Tuzla. Njegova realizacija trebala bi poboljšati povezanost Tuzlanskog kantona s Posavinom, Brčko distriktom i međunarodnim cestovnim pravcima.

Ipak, ni ovaj projekat još nije ušao u fazu izgradnje cijelog planiranog pravca. U aprilu 2025. Vlada Federacije BiH dala je saglasnost JP Autoceste FBiH da bude implementator izrade projektno-tehničke dokumentacije i izgradnje dionice Orašje – Brčko distrikt, dok su javna preduzeća trebala sporazumno urediti međusobne odnose i obaveze.

Tokom 2026. nastavljene su aktivnosti na pripremi pojedinih dionica. U septembru je objavljeno da je izabrana kompanija za izradu idejnog i glavnog projekta dionice Orašje – Brčko distrikt, za ponudu vrijednu približno 2,03 miliona KM s PDV-om.

Istovremeno, na dijelu trase Tuzla – Maoča ponovo je otvoren postupak procjene utjecaja na okoliš zbog izmjene ranije planirane trase između Čanića i Šićkog Broda. Javnosti je ostavljena mogućnost dostavljanja primjedbi i sugestija. To pokazuje da se i na pravcu koji bi trebao povezati Tuzlu s budućim autoputem još rješavaju pitanja projektovanja i usklađivanja trase.

Za dionicu Tuzla – Maoča potrebno je posebno provjeriti status glavnog projekta, revizije, saglasnosti i eksproprijacije. U ranijim dokumentima navedeno je da je izrada projektne dokumentacije bila u završnoj fazi, ali i da su saglasnosti za nastavak projekta povezane s problemom pretvaranja poljoprivrednog i šumskog zemljišta u građevinsko. Nastavak autoputa prema Brčkom vezan je i za administrativno usaglašavanje između Federacije BiH, Republike Srpske i Brčko distrikta.

Dakle, izrada projektne dokumentacije, odabir projektanta ili pokretanje postupka procjene utjecaja na okoliš ne znače da je gradnja počela. Za početak radova potrebno je ispuniti sve zakonske i tehničke uslove, riješiti zemljište i osigurati finansiranje konkretnih dionica.

Dok se o autoputu govori godinama, postojeći put Tuzla – Brčko ostaje jedna od ključnih saobraćajnih veza sjeveroistočne Bosne. Njegova važnost nije samo u svakodnevnom putničkom saobraćaju nego i u povezivanju industrijskih zona, privrednih subjekata i tržišta.

Za razliku od autoputa i brzih cesta, održavanje i modernizacija magistralnih cesta u nadležnosti su JP Ceste FBiH. To preduzeće upravlja magistralnom cestovnom mrežom, priprema i provodi projekte rekonstrukcije i sanacije te ugovara radove u okviru svojih planova i raspoloživih sredstava.

Za postojeći pravac Tuzla – Brčko potrebno je dobiti precizan pregled radova koji su završeni tokom 2025. i 2026. godine, dionica koje su planirane za rekonstrukciju, ulaganja u sigurnost saobraćaja i projekata koji još čekaju finansiranje. Bez takvog pregleda ne može se pouzdano govoriti o ukupnom stanju ulaganja na cijeloj trasi.

Posebno pitanje je da li se postojeća magistrala modernizuje u skladu s rastom saobraćaja i potrebama privrede, te postoje li planovi za kritične raskrsnice, obilaznice i dionice na kojima se stvaraju zastoji.

Odgovornost za cestovnu infrastrukturu u Tuzlanskom kantonu podijeljena je između više institucija, zbog čega je važno jasno razdvojiti njihove nadležnosti.

JP Ceste Federacije BiH nadležne su za magistralne ceste i projekte koji su im povjereni, uključujući dionicu Šićki Brod – Đurđevik. To podrazumijeva pripremu i realizaciju projekata, ugovaranje radova, održavanje magistralne mreže i rješavanje dijela pitanja koja prate izgradnju.

JP Autoceste Federacije BiH nadležne su za izgradnju autocesta i projekte brzih cesta koji su im povjereni. U njihovom djelokrugu su planirani pravci Doboj Istok – Gračanica – Šićki Brod, Šićki Brod – Dubrave – Kalesija i projekat autoceste Orašje – Tuzla.

Vlada Federacije BiH i Federalno ministarstvo prometa i komunikacija imaju ulogu u utvrđivanju prioriteta, planiranju i osiguravanju finansijskih okvira te koordinaciji velikih infrastrukturnih projekata. Vlada Tuzlanskog kantona i lokalne zajednice učestvuju u poslovima iz svojih nadležnosti, uključujući prostorno-plansku dokumentaciju, odluke o javnom interesu i postupke eksproprijacije kada su za to nadležne.

Podjela nadležnosti ne bi trebala biti razlog da se odgovornost izgubi između institucija. Naprotiv, za svaki projekat moraju biti poznati nosilac, faza realizacije, osigurana sredstva, prepreke i rokovi.

Tuzlanski kanton je industrijsko, rudarsko, energetsko i privredno središte, ali i područje s velikim brojem stanovnika i intenzivnim svakodnevnim saobraćajem. Uprkos tome, do oktobra 2026. godine nema izgrađen autoput niti brzu cestu.

Na pojedinim pravcima napravljeni su koraci u projektovanju i pripremi, a na obilaznici Živinica postoje aktivni radovi. Međutim, na drugim pravcima još se razmatraju varijante trasa, izrađuju projekti i rješavaju administrativne prepreke.

To otvara pitanje koje nadležne institucije trebaju konkretno odgovoriti: zašto Tuzlanski kanton već tri decenije čeka modernu cestovnu infrastrukturu i kada će građani dobiti prve kilometre autoputa i brzih cesta?

Koliko je novca od 1996. godine do danas planirano i potrošeno za ove projekte? Koliko puta su mijenjani rokovi i trase? Koje su prepreke zaista objektivne, a koje su posljedica sporih administrativnih postupaka, nedovoljnog finansiranja ili izostanka koordinacije?

Odgovori JP Ceste FBiH, JP Autoceste FBiH, Federalnog ministarstva prometa i komunikacija, Vlade FBiH i Vlade TK trebali bi pokazati ne samo šta je planirano nego i šta je konkretno urađeno, koliko je novca utrošeno i kada će se najavljeni projekti pretvoriti u saobraćajnice koje građani mogu koristiti.

Jer pitanje više nije samo kada će Tuzlanski kanton dobiti autoput ili brzu cestu. Pitanje je zašto je jedan od najvažnijih privrednih dijelova Federacije BiH toliko dugo ostao bez njih.

V. M.

Vijesti.ba