Objavljena prognoza: Kad se očekuje pad cijena goriva

Cijene energenata u svijetu ove godine porast će za 32 posto, objavila je Svjetska banka, što je znatno više od ranije očekivanog rasta.

Posebno snažan rast predviđa se za cijene gasa u Evropi, prije svega zbog poremećaja u snabdijevanju izazvanih sukobom na Bliskom istoku.

U aprilskom izvještaju Svjetska banka prognozirala je rast cijena energenata od 24 posto u ovoj godini. Prema novim procjenama, u 2027. energenti bi trebali pojeftiniti za 11,5 posto, a gotovo isti pad očekuje se i u 2028. godini.

Ponuda nafte mogla bi pasti najviše u posljednje četiri decenije

Ponuda nafte ove godine trebala bi se smanjiti za 5,2 posto, što bi bio najveći pad u posljednje četiri decenije, ako se izuzme recesijska 2020. godina.

Zbog smanjene proizvodnje, cijena nafte Brent trebala bi se u kratkom roku zadržati na visokom nivou, uz prosjek od 92 dolara po barelu tokom ove godine.

U Svjetskoj banci navode da bi cijene bile i više da se istovremeno ne očekuje pad potražnje za 2,5 posto.

Snažniji pad potražnje zabilježen je samo tokom pandemijske 2020. godine i 1980. godine, u vrijeme velike naftne krize.

Gas u Evropi mogao bi poskupjeti gotovo 60 posto

Smanjene isporuke tečnog prirodnog gasa trebale bi ove godine podići cijene gasa u Evropi za gotovo 60 posto.

https://bc7773cbaadf993669cfffaeb4758645.safeframe.googlesyndication.com/safeframe/1-0-45/html/container.html

U 2027. godini evropske cijene gasa trebale bi se smanjiti za osam posto, ali uz i dalje ograničeno snabdijevanje.

Normalizacija tržišta u 2028. godini trebala bi dovesti do pada cijena gasa u Evropi za gotovo 30 posto.

Đubrivo će poskupjeti manje nego što se ranije očekivalo

Cijene đubriva ove godine trebale bi porasti za 14 posto, procjenjuje Svjetska banka.

Time je prognoza rasta prepolovljena u odnosu na aprilski izvještaj.

U 2027. godini cijene đubriva trebale bi pasti za 12,4 posto i vratiti se približno na nivo iz 2025. godine.

Pad bi se trebao nastaviti i u 2028, kada se očekuje dodatno pojeftinjenje od 8,2 posto.

Rastu i cijene hrane

Cijene prehrambenih sirovina ove godine trebale bi porasti za nešto više od deset posto, a u 2027. za još nešto više od sedam posto.

Svjetska banka upozorava da bi takav razvoj događaja mogao izazvati prehrambenu krizu sličnu onoj s početka 2010-ih godina, kada je dodatnih oko 40 miliona ljudi palo u ekstremno siromaštvo.

Prema procjenama ove međunarodne finansijske institucije, u 2028. godini cijene hrane trebale bi pasti za 5,2 posto.

Sukobi i oštećenja infrastrukture dodatni rizik

Svjetska banka navodi da su cijene nafte, prirodnog gasa, hrane i metala ove godine snažno porasle zbog niza globalnih šokova.

Situacija bi se mogla dodatno pogoršati ukoliko sukob na Bliskom istoku eskalira i ako oštećenja ruske naftne infrastrukture budu još veća.

„Rast cijena energije i poremećaji u trgovini podstiču inflaciju, ugrožavaju snabdijevanje hranom i usporavaju ekonomski rast“, izjavio je zamjenik glavnog ekonomiste Svjetske banke Ayhan Kose.

Metali bi mogli dostići rekordne cijene

Cijene metala ove godine mogle bi porasti za 25 posto i dostići rekordne nivoe.

Aluminij, bakar i kalaj mogli bi dodatno poskupjeti zbog ograničene ponude i veće potražnje, podstaknute ulaganjima u obnovljive izvore energije, električna vozila i centre za obradu podataka.

Cijene plemenitih metala trebale bi ove godine porasti za 40 posto zbog pojačane potražnje za sigurnim ulaganjima u uslovima geopolitičke neizvjesnosti.

Za narednu godinu očekuje se njihova stabilizacija.