Nobelovka Maria Ressa o Srbiji i Vučiću: “Oktobar je bio loš mjesec za diktatore”

Dobitnica Nobelove nagrade za mir Maria Ressa ocijenila je da je oktobar donio značajne političke poraze autoritarnim liderima, ali i otvorio pitanje odgovornosti velikih tehnoloških kompanija za širenje dezinformacija.

U kolumni za britanski The Observer, pod naslovom “Oktobar je bio loš mjesec za diktatore”, Ressa je povezala politička dešavanja u Srbiji i Brazilu s utjecajem digitalnih platformi, ističući da građanski pokreti, nezavisno novinarstvo i zaštita izbornog procesa mogu biti važni u suprotstavljanju autoritarnim tendencijama.

Ressa, izvršna direktorica filipinskog medija Rappler, kao primjere navela je političke promjene u Srbiji i Brazilu. Prema njenim navodima, u Brazilu su birači u velikom broju izašli na izbore i ponovo izabrali Luiza Inácija Lulu da Silvu, umjesto Flávija Bolsonara, sina bivšeg predsjednika osuđenog za planiranje državnog udara. U Srbiji je, kako piše, pokret nastao iz studentskih protesta okončao više od 14 godina dugu vladavinu Aleksandra Vučića.

Politički moćnici i tehnološki direktori

Ressa smatra da politički autokrati i rukovodioci velikih tehnoloških kompanija predstavljaju dvije strane istog problema. Kao primjer navodi sudsku odluku u Sjedinjenim Američkim Državama kojom je kompaniji Meta, na čijem je čelu Mark Zuckerberg, naloženo da plati 25 milijardi dolara zbog obmanjivanja korisnika u vezi s praksama zaštite privatnosti podataka.

Spominje i kompaniju Character.AI, koja se suočila s pravnim i regulatornim pritiscima nakon tužbi porodica čiji su tinejdžeri izvršili samoubistvo ili pretrpjeli teške posljedice nakon razgovora s chatbotovima. Prema navodima iz kolumne, kompanija se nagodila u tim sporovima.

Iako se politički lideri i tehnološke kompanije na prvi pogled ne čine povezanim, Ressa tvrdi da ih spaja način na koji se tehnologija može koristiti za širenje dezinformacija i učvršćivanje moći.

Taj odnos opisuje pojmom “dvojica diktatora” – političkih moćnika koji nastoje koncentrisati vlast i tehnoloških direktora koji ostvaruju profit od digitalnih platformi.

Prema njenoj ocjeni, platforme imaju korist od sadržaja koji izaziva strah i bijes, jer takve objave podstiču korisnike da provode više vremena na društvenim mrežama. Autokratski lideri, s druge strane, mogu koristiti takav sistem za širenje dezinformacija, skretanje pažnje javnosti i slabljenje povjerenja u institucije.

“Autokrata dobija megafon; tehnološki direktor dobija angažman korisnika i profit”, piše Ressa.

Iskustvo s Filipina

Govoreći o vlastitom iskustvu, Ressa podsjeća da je redakcija Rapplera 2016. godine počela istraživati ubistva tokom rata protiv droge tadašnjeg filipinskog predsjednika Rodriga Dutertea.

Nakon objavljivanja istraživanja suočila se s intenzivnom kampanjom uznemiravanja na društvenim mrežama. Navodi da je na Facebooku u prosjeku dobijala 90 poruka mržnje na sat.

Prema njenim riječima, radilo se o koordiniranoj kampanji dezinformacija i uznemiravanja koju je sponzorirala država, a koju su predvodile Duterteove vlasti i dodatno pojačavale društvene mreže. Kampanja je, kako navodi, kulminirala izdavanjem 11 naloga za njeno hapšenje.

Ressa smatra da su Filipini poslužili kao svojevrsni poligon za taktike koje su kasnije postale globalne, spominjući primjere Donalda Trumpa u Sjedinjenim Američkim Državama i Nayiba Bukelea u Salvadoru.

Tri lekcije iz Srbije i Brazila

Uprkos širenju autoritarnih tendencija, Ressa smatra da građani imaju načine da se suprotstave političkim i tehnološkim strukturama moći. Izdvojila je tri važna elementa: organizovanje građana izvan interneta, snažno nezavisno novinarstvo i zaštitu izbornog procesa.

Prva lekcija odnosi se na važnost stvarnih zajednica i neposrednog povezivanja ljudi. Tehnologija može pomoći u organizaciji protesta i političkih kampanja, ali građansko djelovanje, smatra Ressa, ne smije ostati ograničeno na društvene mreže.

Drugi element je nezavisno novinarstvo. Posebno je istakla rad novinara u Srbiji, koji su nastavili izvještavati uprkos pritiscima i napadima. Navela je da su organizacije koje prate medijske slobode tokom ove godine dokumentovale više od 150 napada na novinare u Srbiji.

U Brazilu su, prema njenim riječima, nezavisni novinari i organizacije za provjeru činjenica radili na suzbijanju dezinformacija koje su se širile internetom. Ressa smatra da su nezavisni mediji građanima omogućili pristup pouzdanim informacijama na osnovu kojih mogu donositi odluke i organizovati se.

Treći element odnosi se na zaštitu izbornog procesa. Ressa upozorava da politički lideri i tehnološke kompanije neće lako odustati od svojih interesa te očekuje nove pokušaje diskreditacije izbornih rezultata koji ugrožavaju opstanak pojedinih političkih lidera na vlasti.

Zbog toga poziva na snažnije mehanizme zaštite na digitalnim platformama, kao i unapređenje izbornih zakona i procedura kako bi se smanjio utjecaj dezinformacija.

“Nadam se da ćemo oktobar pamtiti kao prekretnicu”

Ressa izražava nadu da će oktobar 2026. godine ostati upamćen kao prekretnica u borbi za demokratiju širom svijeta, ali upozorava da političke promjene u Srbiji i Brazilu predstavljaju tek početak.

Posebnu pažnju usmjerila je na Sjedinjene Američke Države, gdje, kako navodi, predstoji novi test demokratskih institucija i građanskog djelovanja.

U završnici kolumne pozvala je građane da ne odustanu od međusobne solidarnosti, podrške nezavisnom novinarstvu i zaštite prava glasa.

“Ne dozvolite im da pobijede. Nastavite biti tu jedni za druge, nastavite finansirati činjenice i nastavite štititi izborni glas. Uzvraćanje udarca je već u toku”, poručila je Ressa.

Maria Ressa izvršna je direktorica filipinskog medija Rappler, a Nobelovu nagradu za mir dobila je 2021. godine.