Amna Sofić za 072info: Bez kulture nema identiteta, a mladima moramo ponuditi razloge da ostanu u Bosni i Hercegovini

Obrazovanje, kultura i očuvanje tradicije predstavljaju temelje svakog društva, ali i oblasti koje se danas suočavaju s brojnim izazovima. Brz razvoj tehnologije, promjene u načinu odrastanja novih generacija i nedovoljna finansijska podrška kulturnim institucijama samo su neki od problema koji zahtijevaju ozbiljniju pažnju društva.

O ovim temama, ali i o svom dugogodišnjem radu u obrazovanju, angažmanu u Bošnjačkoj zajednici kulture “Preporod” Zenica te ljubavi prema umjetnosti, za 072info govorila je Amna Sofić.

Nekada i danas: Kako su se promijenile nove generacije?

Veliki dio svog života posvetili ste obrazovanju i radu s djecom. Kada danas pogledate generacije učenika s kojima ste radili, šta smatrate najvećom promjenom u odrastanju mladih ljudi?

“Čini mi se da je nekada bilo više poštivanja i povjerenja u obrazovni sistem i učitelje i nastavnike. Nije bilo velikih mogućnosti brzog pristupa informacijama kao danas, putem interneta. Ipak, gledano sveukupno, možemo reći da svako vrijeme ima svoje prednosti i nedostatke.

Možda je u ranijem periodu bio više naglašen socijalni momenat, zajedništvo i prijateljstvo kroz druženja. Škola se, zajedno s nastavnim osobljem, trudila da prenese znanje učenicima. Tada je to bilo dovoljno i jedino prihvatljivo.

Danas imamo vještačku inteligenciju i pomalo se svi oslanjamo na nju, bez mnogo razmišljanja o tome jesu li svi podaci tačni i bez istraživačkog dijela i pravog načina učenja. Međutim, ako živimo u 21. vijeku, onda sve moramo kvalitetno prilagoditi novim tehnologijama i trendovima, privući mlade da na drugačiji, ali i efikasniji način uče, saznaju, istražuju, uključuju se u lokalnu zajednicu i daju svoj doprinos.

Ove nove generacije drugačije su u smislu tehnološke prakse i primjene, kao i pogleda na svijet i okruženje. Manje su prisutne fizički, ali virtualno su ‘mali genijalci’. Brže uče i brže dolaze do informacija, s manje truda postižu rezultate. Najveći problem je socijalizacija.

Kada izađu poslije škole na kafu ili sok i sjede u kafićima, primijetite da svi imaju mobilne telefone u rukama. Svi surfaju, skrolaju, lajkaju. Dolazi vrijeme vještačke inteligencije kojem se nove generacije prilagođavaju. Ovo vrijeme predstavlja simbiozu generacija iz nekog prijašnjeg vremena i današnjice.

Svakom je njegovo vrijeme postojanja najbolje i vrlo je teško povući paralelu između nekada i sada. Svaka generacija izrasta u odrasle ljude koji u svom postojanju mogu biti dobri, uspješni ili loši i neuspješni. Mnogo više odgovornosti je na roditeljima, koji postavljaju temelje ponašanja, poštivanja, radnih navika i odnosa prema drugima i drugačijima. Škola se prilagođava i roditeljima i djeci, ali i savremenim izazovima 21. stoljeća”, ističe Sofić.

Obrazovni sistem pred brojnim izazovima

Dugo ste bili dio obrazovnog sistema, uključujući i rukovodeće pozicije. Šta je danas najveći problem našeg obrazovanja i šta bi se moralo promijeniti kako bi škole ponovo imale snažniju odgojnu ulogu?

“Ima dosta problema na koje treba obraćati pažnju i raditi na što većoj posvećenosti kako bismo u 21. vijeku otklonili nedostatke.

Jedan od njih je nedostatak novčanih sredstava kako bi se škole opremile nastavnim učilima. Iako je u Zeničko-dobojskom kantonu urađeno mnogo na renoviranju i adaptaciji školskih objekata, sportskih sala i mokrih čvorova, potrebno je iznalaziti sredstva i za nabavku nastavnih učila, kao preduslova kvalitetne i interesantne nastave.

Tu je i nedostatak nastavničkog kadra, jer je sposoban nastavnik najbolji garant učeničkog uspjeha. Trenutno ne postoji dovoljno nastavnika kako bi se do 2030. godine postiglo univerzalno pristupačno osnovno i srednjoškolsko obrazovanje.

Problem predstavljaju i život u sredini u kojoj postoji konflikt ili rizik od konflikta, jer djeca izložena nasilju češće imaju loše rezultate ili odustaju od školovanja.

Udaljenost od škole također može predstavljati prepreku. Ma koliko se u našem kantonu vodi računa o prijevozu učenika od kuće do škole, još uvijek postoje mjesta, naselja i kuće udaljeni od školskog autobusa. Problem je još veći kada se radi o djeci s poteškoćama u razvoju, određenim bolestima ili djeci koja moraju obavljati kućne poslove, što može otežavati redovno pohađanje nastave.

Na kraju, tu je i cijena školovanja. Čak i u državama u kojima je školovanje teoretski besplatno, porodice ponekad nisu u mogućnosti plaćati dodatne troškove za uniforme, knjige, pribor, ispite i slično”, navodi naša sagovornica.

Mladi sve manje zainteresovani za očuvanje tradicije

Godinama ste angažovani u BZK “Preporod” Zenica. Koliko je danas teško očuvati kulturnu tradiciju i zainteresovati mlađe generacije za vlastitu historiju, običaje i identitet?

“Vrlo je teško očuvati zainteresovanost mladih za tradiciju, kulturu i običaje, koji predstavljaju dio identiteta jednog naroda.

Mladi se danas ne vide u volontiranju ili očuvanju tradicije, tako da je to put kojim svi mi entuzijasti težimo i kojim hodimo kako bismo što više mladih privukli i na njih prenijeli sve što je vezano za kulturu naroda.

I kultura se mora prilagoditi novim tokovima, od virtualnih izložbi, podcasta i tutorijala za izvođenje ili rad neke aktivnosti iz kulturne djelatnosti. Ipak, ne smijemo zaboraviti da su usmena riječ i način prezentacije uživo nešto što ostaje univerzalno u prijenosu znanja iz kulture, ali i života općenito”, smatra Sofić.

Kultura ne smije biti marginalizirana

Često se govori o nedovoljnoj podršci kulturi i umjetnosti u Bosni i Hercegovini. Koliko takav odnos institucija otežava rad kulturnih udruženja i ljudi koji svojim entuzijazmom održavaju kulturni život grada?

“Nažalost, aktivnosti su često vezane za finansije. Iako mi u Galeriji ‘Preporod’, kao i u bilo kojoj organizacionoj jedinici Bošnjačke zajednice kulture, radimo volonterski, s velikom ljubavlju i entuzijazmom, te pokušavamo nekako opstati i ostati primijećeni, ne dopuštajući da kultura bude marginalizirana, taj put nije uvijek lagan.

Bez kulture nema identiteta. Ona je spoj svih naših historijskih postojanja i opstajanja kroz vrijeme, prenošenjem svega što je značajno za jedan narod i narode.

Veća finansijska pomoć omogućila bi kvalitetniji i savremeniji pristup prezentaciji i realizaciji kulturnih događaja. Omogućila bi da se kultura podigne na mjesto koje joj pripada, da se ne uništi nemarom ili nerazumijevanjem postojećih vlasti.

Srećom, još uvijek postoje ljudi entuzijasti koji svojim donacijama pomažu da kultura ne izumre”, poručuje naša sagovornica.

Pet samostalnih izložbi i više od 30 kolektivnih

Pored profesionalnog i društvenog angažmana, godinama se bavite slikarstvom, posebno specifičnom tehnikom slikanja na staklu. Šta Vam umjetnost pruža i koliko je važno da čovjek, bez obzira na obaveze, sačuva prostor za vlastitu kreativnost?

“S kreativnošću se rađate, a tehnike rada u umjetnosti i primijenjenoj umjetnosti možete naučiti i savladati. A sada s vještačkom inteligencijom možete postati umjetnik.

Svaka kreativna aktivnost postaje jedna vrsta antistresa i pomaže svakom pojedincu da se iskaže na drugačiji način. Bavljenje umjetnošću ili kreativnim radom svijet je za sebe. To je vrijeme kada ne znate ni koliko je sati ni jeste li jeli. To je energija koja vas odvede u vaš mali, skriveni, kreativni i interesantni svijet.

Moje slikarstvo je na neki način opuštajući faktor u ovom ubrzanom svijetu, ali i potreba da stalno stvaram i kreiram. Rezultat toga je realizovanih pet samostalnih izložbi, učešće na više od 30 kolektivnih izložbi i likovnih kolonija.

Svakako, svako treba imati prostor za sebe. Da li će to biti slikanje, čitanje knjige ili rad s nekim drugim medijima, zavisi od afiniteta i snage da se čovjek upusti u svoj svijet interesovanja. Jednom kada pokušate, onda znate da vam je to bilo potrebno”, govori Sofić.

Više podrške mladima i kulturi

Kada biste mogli izdvojiti jednu stvar koju biste voljeli promijeniti u Zenici, posebno kada je riječ o odnosu prema obrazovanju, kulturi i mladim ljudima, šta bi to bilo?

“Vrlo teško pitanje za odgovoriti ukratko. Ipak, više razumijevanja i više finansijske potpore dovode do kvalitetnije edukacije i razvoja savremenijeg obrazovanja, razvoja kulture i podrške mladima koji trebaju ostati u Bosni i Hercegovini. I, po mogućnosti, bez uplitanja politike”, zaključila je Amna Sofić u razgovoru za 072info.