FBiH planira novi gasovod prema Hrvatskoj, trasa će biti duga 196 kilometara

Zapadna interkonekcija trebala bi omogućiti gasifikaciju Unsko-sanskog kantona, a prva faza projekta, vrijedna tek nakon procjene ukupne investicije, mogla bi biti završena do kraja 2030. godine

Dok se realizacija Južne interkonekcije suočava s novim komplikacijama, Bosna i Hercegovina priprema još jednu gasnu vezu s Hrvatskom. Riječ je o Zapadnoj interkonekciji, projektu kojim bi se izgradnjom približno 196 kilometara gasovoda i pripadajućih odvojaka omogućila gasifikacija Unsko-sanskog kantona i pristup novim izvorima snabdijevanja, uključujući gas s LNG terminala na Krku, piše BiznisInfo.ba.

BH-Gas je pokrenuo novi postupak izbora izrađivača studije izvodljivosti, čija je procijenjena vrijednost 370.000 KM bez PDV-a. Rok za dostavljanje ponuda je 7. decembar 2026. godine, a kriterij za dodjelu ugovora bit će najniža cijena, piše Biznisinfo.ba.

Tri faze za povezivanje Krajine

Značaj ovog projekta, međutim, daleko nadilazi vrijednost aktuelnog tendera. Njegovom realizacijom dio zemlje koji trenutno nije obuhvaćen postojećom gasnom transportnom mrežom dobio bi mogućnost korištenja novog energenta, dok bi dugoročno mogao biti unaprijeđen i sigurnosni aspekt snabdijevanja šireg područja.

Prema ranijim informacijama Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, dostavljenim u odgovoru na pitanje delegata Azhara Sejarića, projekat je podijeljen u tri faze.

NASTAVAK VIJESTI ISPOD OGLASA

Prva faza obuhvata gasovod Tržac – Bosanska Krupa, s odvojcima prema Bihaću i Velikoj Kladuši, ukupne dužine oko 80 kilometara.

Druga faza predviđa izgradnju pravaca Bosanska Krupa – Sanski Most – Ključ i Ključ – Bosanski Petrovac, ukupne dužine približno 105 kilometara.

Trećom fazom planirana je izgradnja dodatnih 11 kilometara gasovoda između Pećigrada i Bužima.

Ukupno je, dakle, riječ o približno 196 kilometara gasne infrastrukture. Studija izvodljivosti trebala bi precizirati trasu transportnog gasovoda, pripadajuće odvojke i lokacije objekata potrebnih za funkcionisanje sistema.

Put do gasa s Krka vodi preko hrvatske mreže

Zapadna interkonekcija povezala bi Unsko-sanski kanton s transportnim sistemom Hrvatske. Na taj način otvorio bi se pristup raspoloživim izvorima prirodnog gasa u Evropi, uključujući LNG terminal na Krku, što je Federalno ministarstvo izričito navelo u svom odgovoru.

To, međutim, ne podrazumijeva izgradnju zasebnog gasovoda od Krka do Krajine, već pristup gasu posredstvom hrvatske transportne mreže.

Ključnu tačku povezivanja na hrvatskoj strani predstavlja planirani gasovod Lička Jesenica – Rakovica – granica Hrvatske i BiH. Njegova realizacija jedan je od važnih preduslova da buduća infrastruktura u Unsko-sanskom kantonu dobije funkcionalnu vezu za snabdijevanje.

Zbog toga dinamika realizacije projekta neće zavisiti samo od aktivnosti u BiH već i od pripreme i izgradnje odgovarajućeg gasovodnog pravca u Hrvatskoj.

Šta bi nova infrastruktura značila za domaću privredu

Federalno ministarstvo opravdanost projekta prvenstveno vidi u proširenju tržišta prirodnog gasa i interesu potencijalnih potrošača na području Unsko-sanskog kantona.

Za privredu bi izgradnja nove infrastrukture mogla značiti dodatnu mogućnost izbora energenta, ali i uvođenje tehnologija čije funkcionisanje zahtijeva dostupnost prirodnog gasa.

Ipak, koliki je stvarni interes kompanija, kakvu bi potrošnju mogle ostvariti i da li bi ona bila dovoljna da opravda troškove izgradnje, pitanja su na koja bi detaljnije odgovore trebala ponuditi studija izvodljivosti.

Važno je naglasiti da dolazak transportnog gasovoda ne znači automatski i priključak za svaku fabriku ili domaćinstvo. Za snabdijevanje krajnjih potrošača potrebno je izgraditi distributivnu mrežu i osigurati odgovarajuće priključke, dok će uslovi korištenja zavisiti od budućeg modela realizacije i snabdijevanja.

Zbog toga je studija važna i kao provjera ekonomske održivosti cijelog projekta, a ne samo kao dokument kojim će biti definisana trasa gasovoda.

Pripreme traju još od 2008. godine

Zapadna interkonekcija nije nova ideja. Predinvesticiona studija gasifikacije Unsko-sanskog kantona završena je još 2008. godine, zbog čega je sada potrebno ažurirati podatke na osnovu kojih bi se nastavila priprema i eventualna realizacija projekta.

Nova studija trebala bi obuhvatiti procjenu energetskih potreba, kao i tehničku, ekonomsku i okolišnu opravdanost projekta. Također, trebalo bi da ponudi ažuriranu procjenu ukupne investicione vrijednosti.

Pritom treba naglasiti da se iznos od 370.000 KM odnosi isključivo na izradu studije izvodljivosti, a ne na izgradnju gotovo 200 kilometara gasovoda.

Prema navodima Ministarstva, projekat je uvršten u strateške dokumente Bosne i Hercegovine i Federacije BiH.

U aprilu 2025. godine zaključen je i memorandum o razumijevanju i saradnji između nadležnog federalnog ministarstva i Vlade Unsko-sanskog kantona, s ciljem koordinacije aktivnosti na pripremi i realizaciji ovog projekta.

Južna interkonekcija mijenja trasu

Pripreme za zapadni gasovodni pravac odvijaju se u trenutku kada je mnogo poznatija Južna interkonekcija i dalje opterećena neriješenim pitanjima.

Kako je BiznisInfo.ba ranije pisao, američki investitori pripremaju novu trasu kako bi zaobišli prepreke povezane s državnom imovinom, dok ugovor s Vladom Federacije BiH još čeka potpisivanje.

Predstavnik kompanije AAFS Amer Bekan izjavio je da su u izradu novog projekta krenuli nakon što su od BH-Gasa dobili informaciju da Evropska unija nije dala saglasnost za preuzimanje postojeće projektne dokumentacije, čiju je izradu finansirala.

Promjena bi mogla značiti dužu i skuplju trasu, dok detalji novog pravca još nisu predstavljeni javnosti.

Za razliku od Južne interkonekcije, Zapadna interkonekcija ima drugačiji neposredni cilj – gasifikaciju Krajine.

Ipak, oba projekta pokazuju koliko su za uspostavljanje novih pravaca snabdijevanja, pored političkih najava, važni pripremljena dokumentacija, prekogranično usklađivanje i osiguravanje finansijskih sredstava.

Prva faza do 2030. godine, ali uz važne uslove

U odgovoru Federalnog ministarstva od 15. maja 2026. godine navedeno je da bi prva faza Zapadne interkonekcije mogla biti završena do kraja 2030. godine.

Takva procjena uslovljena je pravovremenom realizacijom hrvatskog dijela projekta, podrškom nadležnih institucija i osiguravanjem potrebnih finansijskih sredstava.

To znači da se navedeni rok odnosi na prvih približno 80 kilometara gasovoda, a ne na kompletnu planiranu mrežu. Završetkom prve faze stvorile bi se pretpostavke za nastavak realizacije projekta.

Ministarstvo navodi i da bi realizacija prve i druge faze dugoročno otvorila mogućnost povezivanja Zapadne interkonekcije s postojećim gasnim transportnim sistemom Bosne i Hercegovine. Time bi značaj projekta mogao prerasti granice Unsko-sanskog kantona.

Prvi naredni konkretan korak jeste završetak postupka izbora izrađivača studije izvodljivosti. Njeni rezultati trebali bi pokazati koliko bi projekat koštao, kakva se potrošnja može očekivati i pod kojim uslovima bi zamisao stara gotovo dvije decenije konačno mogla preći u fazu izgradnje.