Snimili smo divlju stranu bh. obale: Zašto na Kleku nikad nisu izgrađeni hoteli i turistička naselje

Neum, jedini bosanskohercegovački grad na moru, svake godine privlači veliki broj turista. Uz njegovu obalu i na padinama iznad zaljeva nalaze se brojni hoteli i apartmani.

No, bh. obala proteže se i na drugu stranu zaljeva. Odmah preko puta grada nalazi se poluotok Klek, koji mnogi gosti vide s plaže ili hotelskog balkona, a rijetko ga posjete.

Razlozi su vidljivi već pri obilasku. Duž poluotoka vodi samo jedna makadamska cesta, a s nje se na mnogim mjestima teško spušta do mora. Na trasi kojom smo prošli nismo vidjeli hotele, apartmanska naselja, čak ni uređene plaže ni obalnu šetnicu.

Uz cestu su električni stubovi, a između nekoliko manjih grupa kuća protežu se dugi dijelovi bez objekata. Na više prilaza kućama stoje table s natpisima “Privatni posjed” ili upozorenja da je pristup zabranjen.

Ekipa BiznisInfo.ba obišla je Klek i snimila ga iz zraka. Na snimcima se dobro vidi koliko su dvije strane zaljeva različite. Dok je obala uz grad gusto izgrađena, na Kleku preovladavaju kamenjar i mediteranska vegetacija. Upravo se na tom poluotoku prije gotovo pola stoljećaplaniralo turističko naselje s hotelima.

Turističko naselje trebalo je biti na sredini Kleka

Prema sjećanjima iz Neuma, prvi planovi za turističko naselje na Kleku pojavili su se krajem sedamdesetih godina prošlog stoljeća, nakon osnivanja općine Neum 1978. godine. Za gradnju je bio predviđen lokalitet Tanka sedla, otprilike na sredini poluotoka.

U to vrijeme izgrađen je put, a do lokaliteta su, prema tim sjećanjima, dovedeni struja, voda i telefon. Put je produžen prema kraju Kleka, ali planirano naselje s hotelima nikada nije izgrađeno.

Privatni posjedi otežavaju i uređenje prilaza moru

Klek je dug oko šest i po kilometara, a većina zemljišta je u privatnom vlasništvu, uglavnom porodica s neumskog područja. To otežava planiranje većih turističkih projekata, ali i manjih zahvata poput uređenja šetnice ili javnog prilaza moru. Za takve projekte trebalo bi utvrditi preko kojih bi parcela prolazili i riješiti pitanje pristupa.

Drugo pitanje koje je onemogućilo gradnju je zaštita prirode. Još je prostornim planom Neuma iz 1987. godine predložena zaštita makije, guste mediteranske vegetacije koja prekriva veliki dio poluotoka. U novije vrijeme pokrenuta je inicijativa za proglašenje botaničkog rezervata Mediteranetum Neum.

Načelnik Neuma Dragan Jurković i u tom je kontekstu ranije izdvojio privatno vlasništvo kao jednu od okolnosti koje otežavaju postupak.

Za ljubitelje nedirnute prirode

Na lokalitetu Druga strana provodi se pilot-projekat zaštite priobalja u okviru evropskog programa PREBIODUNES. Među idejama koje je Općina Neum predstavila su drvene staze za zaštitu priobalne vegetacije i oprema za odvojeno prikupljanje otpada. Riječ je o zahvatima na jednoj lokaciji, dok je duž većeg dijela poluotoka pristup obali i dalje otežan.

Klek danas ima najviše ponuditi onima koje privlače neuređena obala, duže šetnje i pogled na Neum s druge strane zaljeva. Makadamom se može proći duž poluotoka, ali pogled na uvalu s ceste često je i najbliže što joj se može prići uređenim putem.

Inače, s druge strane poluotoka, u smjeru Pelješca, se nalaze Veliki i Mali Školj, dva otočića koja Klek zaklanja od pogleda iz Neuma. O njima smo pisali u prethodnoj reportaži a u videu ispod pogledajte kako izgledaju.

prenosi biznisinfo