Vjerovanja: Stabla koja štite kuću i njihova ljekovita svojstva

Mnoge egzotične vrste biljaka danas su preplavile dvorišta, ali ljudi se sve više vraćaju tradiciji i traže stare sorte voćaka i cvijeća.

Želja da sve ljepše uredimo baštu i provodimo više vremena u njoj inspiriše nas da se podsjetimo i starih običaja i vjerovanja.

Zato danas skoro da nema kuće bez čuvarkuće, a svi vole da negdje u blizini imaju i peruniku, za koju se vjeruje da štiti od groma.

Staro vjerovanje kaže da se blizu kuće ne sade bagrem i orah – njima je mjesto malo podalje od doma.

U svakom slučaju, ako planirate preuređenje bašte, prvo treba zasaditi drveće i žbunje, a onda i cvjetnice.

Hrast lužnjak je najljepši ukras koji dvorište može da ima, jer je krošnja razgranata i pravi “debeo” hlad. Prija mu blizina vode, a ovo drvo simbol je dugovječnosti.

Lipa je za Slavene bila sveto drvo, jer su cvjetovi ljekoviti. Lipa pčelama daje dobru pašu, a medovina je bila glavni izvor slasti. Lipov ugalj prečišćava vodu. Međutim, lipa se sadi sa strane, blizu, ali ne i iznad garniture za sjedenje.

Vrba je u vrijeme kada su kažnjavana djeca nazivana “mirko”, a u nekim su krajevima djeca “udarana” uz riječi “rasti kao vrba”. Kora vrbe je dobra kada imate prehladu.

Glog je ljekovit za srčana oboljenja. U modernoj bašti, svi vole ovaj žilav, listopadni žbun koji može da bude bijel, crn ili crven, a bobice se beru kada sazru i prave se džemovi, čaj, sok… Idealan je da se oblikuje i kao živa ograda, a prilikom sađenja treba dodati kreč u sadnu rupu.

Dren prvi cveta u proleće, a zrele plodove daje u jesen. Negdje je i simbol zdravlja.

Jabuka je omiljeno voće, posebno petrovača koja ima bujno okruglo stablo i plod sazrijeva u julu.

Šljiva je također domaće voće, koje je omiljeno gotovo svima. Džem, kompot, sok od šljive su nezaobilazni, posebno kod starijih. Pokožica sadrži najkvalitetnija etarska ulja, piše Stil.