Organska tjestenina iz Vareša izvozit će se u Njemačku

Organska tjestenina iz Vareša izvozit će se u Njemačku

Sweden/USAID FARMA II projekt podržao je Bionaturu u kupovini novih mašina za pakiranje i ljuštenje žitarica. S povećanim proizvodnim kapacitetom i poboljšanom kvalitetom proizvoda, oni sada počinju izvoziti tjesteninu u Njemačku.

Mnogi u Bosni i Hercegovini Vareš povezuju sa rudarstvom. Ono što obično zaboravljaju je da se sam grad nalazi u dolini, ali da se teritorij opštine prostire preko velikih polja, šuma i visoravni koje su
pogodne za poljoprivredu.

Bećir Cigura, vlasnik i direktor firme Bionatura, prerađivača žita, aromatičnog bilja, šumskog voća i gljiva, u Varešu je vidio potencijal za razvoj ekološke proizvodnje hrane. 2003. godine napravio je prve korake u tom smjeru.

Skroman početak i veliki planovi

“2003. godine osnovali smo Bionaturu i počeli kupovati i prerađivati koprivu, srijemoš, maslačak, šipak i različite vrste gljiva u začine i dodatke za hranu. Međutim, željeli smo proširiti proizvodnju i baviti se proizvodnjom organskih proizvoda sa dodanom vrijednošću”, kazao je Bećić, a to su bile različite sorte tjestenine obogaćene aromatičnim biljem i gljivama.

Bionatura ima ukupno 32 proizvoda Bionatura ima ukupno 32 proizvoda

Već 2005. godine Bionatura je počela proizvoditi tjesteninu od spelte, raži i heljde. Kako su godine prolazile, povećali su broj proizvoda na ukupno 32, uključujući četiri vrste brašna, 13 vrsta tjestenine i deset začina.

Obrade 110 tona sirovina godišnje

Bionatura sada godišnje obradi oko 110 tona sirovina. Dok ih njihovih petnaest kooperanata opskrbljuje aromatičnim biljem, gljivama i šumskim voćem, različite sorte žitarica nisu dostupne u dovoljnim količinama i potrebnoj kvaliteti na lokalnom tržištu.

“Heljdu kupujemo od poljoprivrednika u Livnu, ali druge sorte žitarica uglavnom uvozimo, posebno speltu”, objašnjava Bećir i dodaje da spelta čini više od polovine sirovina u njihovoj proizvodnji.

“Pokušali smo pronaći oljuštenu spletu na domaćem tržištu. Međutim, cijene nisu bile konkurentne, a količine su bile nedovoljne. Također, naši raniji pokušaji da pokušamo motivisati poljoprivrednike da uzgajaju speltu nisu bili toliko uspješni budući da nam je trebala već oljuštena spelta jer nismo mogli obrađivati neoguljeno zrno”, elaborira on.

Prva podrška

Bionatura je nedavno doživjela nekoliko pozitivnih stvari. Dobili su podršku Sweden/USAID FARMA II projekta u kupovini opreme koja će im omogućiti da ljušte sirove žitarice, umjesto da kupuju već očišćene, te da mašinski pakuju proizvode, umjesto da to čine ručno.

Dobili su podršku Sweden/USAID FARMA II projekta u kupovini opreme Dobili su podršku Sweden/USAID FARMA II projekta u kupovini opreme

“Nebrojeno puta smo tražili podršku, ali FARMA II projekt je prvi koji je ikada uvidio i shvatio naš potencijal”, kaže Bećir.

Ljuštilica će učiniti dvije stvari. Prvobitno će omogućiti Bionaturi da kupuje neoljuštenu speltu i druge žitarica po nižoj cijeni. Što je još važnije, ona će im omogućiti još jednom pokušaju razviti mrežu lokalnih kooperanata koji bi speltu uzgajali za Bionaturu. U tu svrhu FARMA II podržala je Bionaturu u izradi priručnika za uzgoj spelta koji je sada dostupan poljoprivrednicima sa područja Vareša. Sa druge strane, mašina za pakovanje će im omogućiti da višestruko povećaju obim proizvodnje.

Izvoz u Njemačku i na druga tržišta

Do sada je Bionatura prodavala svoje proizvode na domaćem tržištu putem velikih trgovačkih lanaca i prodavnica bio hrane. Sa novom opremom koja će im omogućiti proizvodnju i pakiranje više proizvoda po konkurentnijim cijenama, Bećir je počeo tražiti nova tržišta i bio je uspješan.

“Uspjeli smo potpisati prvi ugovor sa firmom iz Njemačke. Naša inicijalna narudžba je za ukupno 12,5 tona pet različitih vrsta tjestenine. Ove tjestenine ćemo proizvesti pod njihovom robnom markom i već smo dobili 50.000 vrećica za pakiranje proizvoda”, kaže Bećir.

Kupac iz Njemačke je samo prvi korak. Bećir planira povećati proizvodnju Bionature za 50 posto, a sve bi to trebalo biti za strana tržišta. 

“Nadam se da ćemo biti uspješni u motivisanju lokalnih poljoprivrednika da uzgajaju speltu jer sada možemo pokriti sve faze prerade žitarica. Na taj način bi imali potpuno domaći proizvod koji se prodaje i na domaćem i na međunarodnom tržištu, a to je naša vizija”, zaključuje Bećir.

Klix.ba

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE

NAJNOVIJE