Toplotni val u BiH napravio velike probleme poljoprivrednicima: Vidljive su štete na prinosima pšenice i poljima kukuruza

Toplotni val koji je zahvatio i Bosnu i Hercegovinu zbog sušnog perioda uveliko će umanjiti prinose mnogih poljoprivrednih kultura. Štete su već vidljive na prinosima pšenice i na poljima kukuruza. Prinosi su značajno smanjeni u odnosu na planirane. Osim nedostatka kiše, velike štete poljoprivrednicima u Tuzlanskom kantonu nanose i divlje životinje, najviše divlje svinje.

Na poljoprivrednom imanju porodice Mujić iz Gradačca divlje svinje su napravile veliku štetu u kukuruzištu. Isto se desilo i na proljeće kada su ove životinje uništavale usjeve.

Odstrel štetočina

– Svake godine imamo sve više štete, što u proljetnoj sjetvi, što kasnije u jesenjoj žetvi. Ja kažem da je manja šteta u proljeće nego u jesen, jer u proljeće se da popraviti, imamo još vremena ispred sebe i nije godina propala, a kad dođemo ovako u ljeto, niti imamo hrane niti imamo vremena popraviti, govori za O kanal Ismet Mujić, poljoprivrednik iz Gradačca.

Mujići su se obraćali Općini Gradačac, MUP-u i lovačkom društvu, ali osim riječi podrške nije bilo druge pomoći.

– Nema nikakvih konkretnih mjera da se nešto poduzme po pitanju divljih svinja. Izađu, kažu vidimo štetu, žao nam je i sve se završava na tome. Tražimo samo da se donese neka odluka da se smanji broj svinja, da se utiče na smanjenje broja, ističe Ismet.

Poljoprivrednici koji trpe štete od divljih svinja teško mogu naplatiti ono što im je uništeno, jer po zakonu svaka parcela mora biti ograđena žicom da bi se mogla vršiti naplata štete. Zbog toga jedno od rješenja je proglasiti divlju svinju štetočinom.

– Mi smo od federalnog i kantonalnog Ministarstva tražili nekoliko puta da se pokrene inicijativa, da se divlja svinja proglasi štetočinom, a to znači da lovci imaju pravo odstrela tokom cijele godine. Jedini način da se smanji populacija ove divljači jeste da se svakodnevno u toku godine vrši odstrel, da bi se smanjila njena populacija. Drugačije ne može, ona se namnožila, jer je sve manje životinja koje se hrane divljom svinjom, pa je svinja doživjela veliku ekspanziju, pojašnjava Suad Selimović iz Privredne komore Tuzlanskog kantona.

Osim divljači, štete nanosi i suša koja je ove godine pogodila našu zemlju.

– Konkretno, na mom primjeru od 30 hektara kukuruza i 28 parcela, pola je već izgorjelo. To što je izgorjelo je kukuruz, gdje će biti 300 kilograma kukuruza zrna suhog, a oko 450 kilograma treba da mi pokrijemo troškove. Mislim da ne treba puno pričati koliko je na prinose uticala suša, jasan je Ismet Mujić.

Poljoprivredna godina je, tvrde poljoprivrednici, krenula loše, jer su cijene đubriva bile enormne, pa veliki broj proizvođača nije ni koristio đubriva, što danas uz veliku sušu daje porazne rezultate.

– Za kukuruze koje sam obilazio ovih dana na Sprečkom polju, u 99 posto slučajeva narod nije imao sredstava i mogućnosti, nego ono što je došlo subvencijama ili nekako nije dato, što je trebalo u smislu prehrane i sjetvene gnojidbe, a sve zbog visokih cijena. Mnogo je nemara u nama, jer interes pojedinaca nije u poljoprivredi, nego de da me vide da sam ja veliki poljoprivrednik, da ja imam 100 krava. Program ruralnog razvoja kaže idemo do 20 grla, da proširimo ruralni prostor, ne da ga ukinemo da se zatvaraju i odlaze. Tu je po meni najveća greška, jer sa farmom do 20 grla može porodica dobro da živi, priča nam Muhamed Halilović, poljoprivrednik iz Živinica.

Osim suše, divljih životinja te smanjenih količina đubriva, problem više je nekontrolisan uvoz poljoprivrednih proizvoda, tvrde proizvođači.

– Kada bi nas u tom pogledu država zaštitila s nekim normalnim carinama, da ljudi smanje uvoz, naš bi proizvod bilo daleko rentabilnije raditi i mi bismo mogli da opstajemo. Nije sve u poticajima, jer ne može država finansirati moju zaradu, tu ja treba da se trudim i radim. Mora tržište da se ograniči i zaštiti, smatra Ismet Mujić.

I Muhamed Halilović kaže da mnogo toga zavisi od politike.

Zatvaranje farmi

– Treba promijeniti stanje i ja se nadam da će se ono na izborima koji su pred nama promijeniti, da će doći i mlađi ljudi koji imaju želju da mi opstanemo i radimo, da možemo i izvoziti, a ne uvoziti milionske vrijednosti vode za piće i svega. Rezultat toga su pusta sela, konstatuje Halilović.

Stanje nije bolje ni u Semberiji, pa u Bijeljini procjenjuju da na nekim njivama, naročito uz rijeke, usjevi još odolijevaju suši, dok se na zemljištu lošijeg kvaliteta već procjenjuje šteta od 50 do 70 odsto. Zbog sušnog ljeta, na šljunkovitim, lakim zemljištima i pseudogleju, kojeg ima skoro 50 posto u Semberiji, kukuruz je stradao više od 50 posto.

Zbog navedenih problema u poljoprivredi, sve je veći broj zatvorenih farmi. U posljednjih deset godina samo u Tuzlanskom kantonu je zatvoreno više od 500 kako malih, tako i velikih poljoprivrednih gazdinstava.

O Kanal