Ahmetović: Princip konstitutivnih naroda u BiH nije funkcionisao, stanje je kao 90-ih

„Pružiti podršku Bosni i Hercegovini na putu u bolju budućnost”, naziv je rezolucije koju su u parlamentarnu proceduru uputile stranke njemačke vladajuće koalicije SPD-a, Zeleni i FDP-a. Bundestag će o ovoj rezoluciji glasati prije ljetne pauze. No nacrt rezolucije je prije nego što je poslan na razmatranje u parlamentarne odbore dospio u medije i izazvao žestoke polemike u BiH i susjednim zemljama, prije svega Hrvatskoj.

Jedan od predlagača rezolucije poslanik SPD-a, Adis Ahmetović, smatra da je rezolucija od istorijskog značaja za BiH „jer se Bundestag uopšte odlučio baviti ovom temom“.

„Druga bitna stvar je da Njemačka jasno kaže da stoji iza BiH, da je bolja budućnost BiH u interesu Njemačke“, kaže Ahmetović za Deutsche Welle.

Ono što je, prema njegovim riječima također bitno, jest da Njemačka želi i na ovaj način podržati europski put BiH za koji „mora biti urađeno nekoliko stvari“. To su, kaže Ahmetović, kao prvo izbori u BiH za koje navodi da će biti održani u oktobru unatoč opstrukcijama. Također je, kako kaže, bitno da se rezolucijom daje puna podrška radu visokog predstavnika Christiana Schmidta.

„Također one snage u BiH koje rade na antieuropskom putu, znači antidemokratskom, trebaju dobiti jasan odgovor zbog onoga što rade“, kaže Ahmetović.

„Europski put BiH trenutno blokira HDZ BiH”

O polemikama do kojih je došlo u javnosti zbog pomenute rezolucije Ahmetović kaže da demokratija mora izdržati i kontroverznu diskusiju.

„Mi jasno kažemo da europski put za BiH trenutno blokira HDZ BiH, njihov predsjednik Dragan Čović i to je nešto što je izazvalo možda malo negativnije reakcije u hrvatskoj vladi jer je tamo na vlasti HDZ“, kaže Ahmetović i dodaje da to ne kaže samo Njemačka, već da to smatra i Johann Sattler, ambasador EU u BiH.

On je, podsjeća Ahmetović, rekao da su SNSD i HDZ BiH odgovorni zbog blokade tri zakona koja su dio 14 prioriteta za prijem BiH u EU.

Na kritike koje su stigle od njegovog stranačkog kolege i poslanika u Bundestagu, Josipa Juratovića, koji zahtijeva da u rezoluciji, uz Milorada Dodika, predsjednika SNSD-a, i Dragana Čovića, predsjednika HDZ-a BiH, imenom bude prozvan i Bakir Izetbegović, predsjednik SDA, Ahmetović kaže:

„Mi kažemo jasno da smo protiv bošnjačkog, hrvatskog i srpskog etnonacionalizma.“

Ahmetović za DW obrazlaže zašto su spomenuta imena Dodika i Čovića u rezoluciji:

„Milorad Dodik je član Predsjedništva BiH, on dobija platu u BiH i radi protiv te države. Dragan Čović nije samo šef stranke, već je i speaker Doma naroda (zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda BiH – op. red.) – jednog od najvažnijih demokratskih organa. Dakle on ima javnu funkciju. On na toj funkciji ne samo da blokira europski put BiH, već i prijeti da će tražiti treći entitet što krši Dejtonski sporazum i zbog toga mi jasno kažemo da i on mora biti sankcionisan ako ne prestane sa tim.”

Etnički princip nije funkcionisao

Ahmetović kaže da se rezolucijom bori za europsku BiH kritikujući etnički princip po kojom BiH trenutno funkcionira:

„Zadnjih 27 godina je to bio temelj bh. političkog sistema i šta je rezultat: ta država je u političkom smislu u istom stanju kao i početkom devedestih godina. Sa tim ne možemo biti zadovoljni. Zbog toga kažem da etnički princip te države, sa konstitutivnim narodima, nije fukcionisao i zbog toga mora postojati europski princip.”

Bundestag će isti dan glasati o rezoluciji, kao i ponovnom slanju njemačkih vojnika u misiju EUFOR-a ALTHEA iz koje su povučeni 2012. godine. Ahmetović kaže da je na tome radio posljednjih mjeseci jer je tokom posjete BiH primijetio da lokalni političari koriste ratnu retoriku da bi paralizirali stanovništvo. Drugi razlog je, kako kaže, izjava ruskog ambasadora u BiH, Igora Kalabuhova, koji je rekao da bi BiH mogla završiti kao Ukrajina ukoliko se odluči pridružiti NATO-u.

„Mi stoga želimo da damo jasan signal da je EU tu, da je NATO tu, i mi kao Njemačka stojimo iza BiH i iza demokratskih snaga svih naroda“, kaže poslanik SPD-a u Bundestagu.

“Srbija mora jasno reći je na strani EU ili Rusije”

Kada je riječ o europskim integracijama zemalja Zapadnog Balkana Ahmetović kaže da je nedavna odluka donesena na Samitu EU o zemljama Zapadnog Balkana bila pogrešna. On se u svom nedavnom govoru u Bundestagu upravo založio za brži napredak zemalja Zapadnog Balkana na putu ka EU. Konkretno je za BiH zatražio dobijanje statusa kandidata, za Kosovo viznu liberalizaciju, Sjevernu Makedoniju i Albaniju početak pristupnih pregovora, a za Crnu Goru ubrzanje procesa. No Srbiju ni jednom riječju nije spomenuo što, naglašava, nije slučajno jer Srbija je „jedina država, uz BiH u kojoj to blokira Dodik, koja se ne želi priključiti sankcijama Rusiji“.

„Ne možeš biti član EU ako nisi sada u ovom momentu jasan jesi li na strani demokratije, znači EU, ili si na strani autokratije, znači Rusije. I ako se tu Srbija ne želi odlučiti teško će biti da pravi naredne korake. Ja kažem otvoreno da ako Srbija kaže da će biti na strani EU, da će uvesti sankcije Rusiji, onda smo mi tu i možemo ići dalje“, kaže Ahmetović.

Kada je riječ o uvjetu Srbiji da prizna Kosovo da bi postala punopravnom članicom EU i tu je Ahmetovićev stav jasan: „Kancelar Scholz je rekao, ja ću ga samo citirati: ‘Ako Srbija hoće da uđe u EU, treba raditi na ispunjavanju kriterija iz Kopenhagena, treba da se priključi sankcijama Rusiji i treća stvar mora biti normalizacija odnosa Kosova i Srbije, dakle mora prije ili kasnije priznati Kosovo.’”