Portal 072info

AKUMULATOR: Neki ga moraju mijenjati jednom godišnje, drugima traje godinama, evo zašto…

O akumulatorima postoje brojne predrasude i pogrešna mišljenja. Najveći broj problema nastaje zbog neadekvatnog korištenja pa se nekim vlasnicima automobila dešava da mijenjaju akumulator jednom godišnje dok drugima traje i po pet-šest godina.

Za početak, veliki broj ljudi kupuje akumulator većeg kapaciteta jer misle da će tako rezerva snage biti veća. To je, međutim, jednako loše kao da je kupljen akumulator manjeg kapaciteta od onog koji propisuje proizvođač.

Alternatori se razlikuju od modela do modela i od motora do motora, pa jednostavno ne mogu da napune akumulator većeg kapaciteta za koji nisu projektovani. Tokom eksploatacije se akumulator prazni i nedovoljno dopunjava, što na kraju dovodi do dubokog pražnjenja koje je pogubno.

Već napon od 10,5 volti smatra se dubokom ispražnjenošću, dok pun akumulator ima napon od 12,72 volti. Prilikom dubokog pražnjenja dolazi do sulfatizacije (procesa stvaranja olovo sulfata – sivog sloja na pločama), a tada se koncentracija kiseline smanjuje i dolazi do korozije na pločama ćelija.

Ovo je proces koji dovodi do drastičnog smanjenja broja ciklusa punjenja i pražnjenja, a koji je inače daleko veći kod kvalitetnih akumulatora u odnosu na one lošijeg kvaliteta. Zato je sasvim logično pitanje kako izbjeći duboko pražnjenje akumulatora.

Osim kupovine odgovarajućeg kapaciteta, treba voditi računa o pražnjenju tokom stajanja. Ukoliko se automobil rijetko vozi, neophodno je češće kontrolisati napon na polovima. Smatra se da je potrebno dopunjavanje akumulatora ukoliko mu je napon ispod 12,4 V a kontrolu bi trebalo obavljati bar jednom mjesečno.

Iako je akumulator pod garancijom, dopunjavanje nije zabranjeno ukoliko je obavljeno adekvatno. Preporučena struja punjena u amperima bi trebalo da iznosi 10 do 20 procenata nazivnog kapaciteta (na primjer akumulator od 44Ah treba puniti strujom od 4A do 8A), a akumulator ne smije ni da se prepuni jer to drastično utiče na skraćenje životnog vijeka.

Prekid punjenja bi morao da se desi na 12,75 volti kada se prelazi na režim sitnog dopunjavanja. Na žalost, takve uslove obezbjeđuju samo skuplji i komplikovaniji punjači. Važno je napomenuti da stepen samopražnjenja prilikom stajanja zavisi i od vrste automobila. Ako je u pitanju noviji model sa velikom količinom elektronske opreme, samopražnjenje je veće.

Možda niste znali, ali veliki broj komponenti je pod naponom i kad je motor isključen i “vuče” određenu struju. Tako, na primjer, GPS uređaj koristi struju od pet miliampera, alarm 10 mA, svaki podizač prozora po 5 mA, sistem za ubrizgavanje goriva 5 mA, digitalni sat 3 mA, analogni sat 7 mA, a radio sa kodom 3 mA.

Sve se to odnosi na situaciju kada motor ne radi i bez kontakta! U svakom slučaju, ukupna struja mirovanja ne bi trebalo da bude veća od 50 mA kod automobila sa ispravnim elektroinstalacijama.

Pogrešno je mišljenje da akumulatorima ne prija zima i temperature ispod nule – tada im se samo smanjuje kapacitet.

Ono što im zaista ne prija su visoke ljetne temperature jer tada isparava voda iz elektrolita, ali se koristi manje elektropotrošača i za razliku od zimskih uslova pružaju manji otpor.

Nasuprot tome, zimi starter pruža veći otpor, a posebno su pogođeni akumulatori na dizel motorima kod kojih grijači rade još neko vrijeme nakon startovanja. Na najnovijim modelima dešava se čak da grijači počinju da rade u trenutku kada otključate vrata.

Vibracije su još jedan od najvećih neprijatelja akumulatora. Tom prilikom se dešava da aktivna masa sa ploča otpada i vrlo lako mogu da izazovu kratak spoj koji dovodi do trajnog oštećenja.

Zato kvalitetniji akumulatori imaju specijalne kesice koje sprečavaju ovakvu pojavu.

Kvalitetniji akumulatori zaista omogućavaju eksploataciju bez održavanja, što znači da nema potrebe za dodavanjem destilovane vode u elektrolit. Imaju specijalno konstruisane lavirint poklopce koji omogućavaju vraćanje vode prilikom isparavanja.

Osim toga, obezbjeđuju daleko veću struju hladnog starta i veću rezervu snage.

Struja hladnog starta je uvijek naznačena na samom akumulatoru uz oznaku kapaciteta i označava onu struju koju akumulator mora da isporuči u trajanju od 10 sekundi na temperaturi od -18°C i to dok napon po ćeliji ne padne na najviše 1,25 volta, odnosno ukupnih 7,5 volta za akumulator od 12 volti.

Kapacitet izražen u Ah predstavlja količinu električne energije koja može da se isporuči pod određenim uslovima (na primjer kapacitet od 44Ah znači da se u periodu od 20h može dobiti 2,2A dok napon ne padne na nivo od 10,5V).

Struja hladnog starta i kapacitet su potpuno nezavisne kategorije i drastično se razlikuju kod kvalitetnih u odnosu na one druge akumulatore.

Na kraju krajeva, velika razlika postoji i u pogledu ciklusa punjenja-pražnjenja, što je proces koji se svakodnevno dešava tokom eksploatacije.

Kategorizacija u pogledu modela postoji i unutar jednog brenda. Tako, na primjer, Bosch u svojoj ponudi ima nekoliko modela akumulatora, koji se razlikuju u pogledu “gustine” energije, a samim tim i potrebne količine struje kod automobila.

Na primjer, automobilima sa manje elektronike je namijenjen model S3, dok S4 i S5 u istoj zapremini skladište više energije i namijenjeni su automobilima sa puno elektroopreme.

Posljednji u nizu je S6 koji je konstruisan za potrebe automobila sa start-stop sistemima, s obzirom da se kod njih starter koristi skoro pri svakom kretanju iz stanja mirovanja.

Podijelite članak

Zapratite 072info na Instagramu! 

KLIKNI OVDJE

Holler Box