d 1
AUTOR: H.D.
DATUM:
KATEGORIJA: BiH / Izdvojeno / Vijesti
Kurbani 2021

Najveći teret pandemije koronavirusa podnijeli su ljekari i drugo medicinsko osoblje, konstantne žalbe medicinskih centara u BiH na nedostatak kadra je ono što slušamo već duže od godinu.

Velika potražnja

I u vremenu prije početka pandemije bolnice u BiH vapile su za anesteziolozima, hirurzima, patolozima, radiolozima, pedijatrima i psihijatrima, zbog čega se nerijetko događalo da su pacijenti u kliničkim centrima koji djeluju u BiH mjesecima morali čekati na specijalističke preglede.

Prije početka pandemije BiH je imala čak 11.696 medicinski obrazovanih ljudi prema evidencijama zavoda za zapošljavanje. U svim kantonima FBiH nezaposlenih zdravstvenih radnika bilo je 9.527. Posao su najviše tražili medicinske sestre i tehničari, a nezaposlen je bio i veliki broj ljekara.

Tuzlanski kanton je imao najviše nezaposlenih u zdravstvenom sektoru, čak 2.885. Ništa bolja situacija nije bila ni u ZDK, brojke su pokazale da je bilo nezaposleno 1.590 medicinskih radnika, a u Sarajevskom kantonu 1.604.

Kada je riječ o SBK, nisu radila 994 medicinara i ljekara. U BPK je bilo 86 nezaposlenih zdravstvenih radnika, a u USK 1.302. HNK je na evidenciji imao 694 nezaposlene osobe medicinske struke, dok ih je 63 bilo u Livanjskom kantonu. ZHK je među nezaposlenima bilježio 199 osoba medicinskog kadra, a PK njih 110.

U RS, prema evidencijama zavoda za zapošljavanje, bilo je 2.019 osoba. Njih 1.613 sa srednjom stručnom spremom, 40 s višom školskom spremom, a onih najobrazovanijih bilo je 466.

U Zavodu za zapošljavanje Distrikta Brčko tada je bilo registrirano 150 medicinskih radnika i ljekara.

Razvoj resursa

Ugledni ljekar Bakir Nakaš za „Avaz“ je kazao da vlast nema nikakav plan razvoja ljudskih resursa u medicini.

– To je nešto što potječe od ministarstava zdravstva na nivou entiteta, pa kantonalnih ministarstava. Stihijski započinju poslove i isto tako ih završavaju, a ne vide gdje ćemo biti u budućnosti – istakao je Nakaš.

Zabrinjava odlazak ljekara

Posljednja istraživanja WHO-a kažu da najmanji broj ljekara u odnosu na broj stanovnika na nivou države imaju Albanija i BiH. Tako u Albaniji na 100.000 stanovnika dolazi 120 ljekara, što je najlošiji omjer u cijeloj Evropi, dok u BiH na 100.000 stanovnika dolazi njih 160. Poređenja radi, prosjek EU je 362 ljekara na 100.000 stanovnika.