Alarmantno otkriće ispod vulkana: Dvije magmatske komore kriju se ispod tla, ugrožena dva miliona ljudi

Jedan od najaktivnijih vulkana u Centralnoj Americi skriva mnogo složeniji unutrašnji sistem nego što se do sada vjerovalo. Novo naučno istraživanje pokazalo je da se ispod vulkana Masaya, na zapadu Nikaragve, nalaze čak dvije aktivne magmatske komore, što bi moglo objasniti njegovo nepredvidivo ponašanje.

Rezultati istraživanja, objavljeni u naučnom časopisu Geophysical Research Letters, donose novi uvid u unutrašnju građu vulkana koji se nalazi svega 20 kilometara od glavnog grada Manague, u kojem živi oko dva miliona stanovnika.

Vulkan koji prkosi pravilima

Masaya je bazaltni štitasti vulkan poznat po relativno mirnim erupcijama tokom kojih vrlo tečna lava polako teče niz njegove padine, slično vulkanima na Havajima. Takvi vulkani uglavnom ne izazivaju razorne eksplozije karakteristične za stratovulkane.

Međutim, Masaya je izuzetak.

Iako većinu vremena pokazuje takozvano pasivno otplinjavanje, formiranje jezera lave i manje eksplozije koje čiste vulkanski otvor, tokom svoje duge historije proizvela je najmanje četiri snažne plinijanske erupcije koje su oblikovale velike kaldere.

Upravo zbog tih naglih prelaza između mirnih i eksplozivnih faza naučnici već godinama pokušavaju otkriti šta se događa duboko ispod površine.

Sateliti otkrili šta se krije ispod tla

Kako bi bolje razumjeli vulkan, istraživači su analizirali podatke satelitskog radara prikupljene između 2018. i 2024. godine. Posmatrali su veoma sitne deformacije tla oko vulkana koje ljudsko oko ne može primijetiti.

Rezultati su pokazali zanimljiv obrazac.

Tlo sjeverno od kratera Santiago postepeno je tonulo od 2018. do sredine 2022. godine, nakon čega se ponovo počelo izdizati sve do 2024. godine. Istovremeno se područje neposredno oko kratera lagano spuštalo.

Prema zaključku istraživača, takva pomjeranja tla mogu se objasniti postojanjem dvije međusobno povezane magmatske komore ispod vulkana.

Sličnost s vulkanom Kīlauea

Naučnici ističu da raspored tih komora veoma podsjeća na unutrašnju strukturu havajskog vulkana Kīlauea, jednog od najpoznatijih aktivnih vulkana na svijetu.

I Kīlauea i Masaya imaju bazaltnu magmu, često stvaraju jezera lave te se kod oba smjenjuju periodi mirnijih erupcija i povremene eksplozivne aktivnosti.

Otkriće dodatno potvrđuje da se mnogi vulkani ne hrane iz jedne, nego iz više magmatskih komora, što značajno utiče na njihovo ponašanje.

Opasnost nije samo lava

Iako su tokovi lave najočitija prijetnja, stručnjaci upozoravaju da Masaya predstavlja i druge ozbiljne opasnosti.

Vulkan gotovo neprekidno ispušta velike količine vulkanskih plinova, prvenstveno sumpornog dioksida, zbog čega okolno područje redovno premašuje preporučene granice kvaliteta zraka Svjetske zdravstvene organizacije.

Takva dugotrajna izloženost može predstavljati ozbiljan zdravstveni rizik za stanovnike okolnih naselja i Manague.

Ima historiju katastrofalnih erupcija

Masaya nije proizvela veliki tok lave još od 1772. godine, a i tada je lava uglavnom ostala unutar vulkanske kaldere.

Međutim, njena prošlost pokazuje koliko može biti razorna.

Prije otprilike 30.000 godina, a zatim ponovo prije oko 6.500 godina, vulkan je izazvao ogromne eksplozivne erupcije. Ova druga smatra se jednom od najvećih na Zemlji u posljednjih 10.000 godina.

Uprkos tome, vulkan je gotovo neprekidno aktivan od sredine 16. stoljeća, a njegova aktivnost danas privlači hiljade turista koji dolaze posmatrati impresivno jezero lave.

Novo otkriće moglo bi pomoći u predviđanju erupcija

Istraživači smatraju da bi bolje razumijevanje rada dvije magmatske komore moglo pomoći u preciznijem praćenju promjena unutar vulkana i pravovremenom upozoravanju stanovništva.

„Vulkan Masaya nalazi se unutar 20 kilometara od oko dva miliona ljudi i popularna je turistička destinacija zbog svog jezera lave. Zbog toga je izuzetno važno razumjeti promjene u njegovom ponašanju i procese koji se odvijaju u plitkim dijelovima magmatskog sistema“, navode autori istraživanja.

Dodaju da će daljnja dugoročna geodetska mjerenja i nova istraživanja omogućiti bolje razumijevanje prelaza između mirnih izlijevanja lave, podzemnih pomjeranja magme i eksplozivnih erupcija, čime bi se unaprijedilo praćenje opasnosti ne samo na vulkanu Masaya već i kod drugih bazaltnih vulkana s jezerima lave širom svijeta.