Amel Kovačević: ‘BH Telecom’ je u jednu seriju uložio 2,6 miliona KM. I sad nam ona skuplja prašinu jer ne možemo da je emitiramo jer je glumac presuđeni pedofil

Nakon što je filmski režiser Danis Tanović kritikovao odnos vlasti u Bosni i Hercegovini prema kreiranju filmskog i TV sadržaja kao i (ne)ulaganje u kulturu, odnosno filmsku umjetnost, oglasio se i direktor kompanije ‘BH Telecom’ Amel Kovačević.

U opširnom obraćanju osvrnuo se na dosadašnja ulaganja kompanije u domaću kinematografiju kroz program BH Content Lab, ističući da ‘BH Telecom’ ne može preuzeti ulogu države u finansiranju filmske produkcije te da ulaganja moraju imati jasnu finansijsku i društvenu opravdanost.

‘Uvaženi oskarovac Danis Tanović u jednom podcastu prije par dana je pomenuo mene, doduše ne imenom, pa je red da radi istine, obrazložim svoje viđenje teme. Ono prije svega uključuje razumijevanje uloge ‘BH Telecoma’. 
‘BH Telecom’ je profitno privredno društvo kojem su osnovna djelatnost telekomunikacije. Da, ‘BH Telecom’ je podržavao i podržava bh. kinematografiju. Jednako tako, ‘BH Telecom’, kroz sponzorstva, podržava brojne sportske kolektive, kao i sportske i kulturne manifestacije. I nastavit će tako raditi. Međutim, ‘BH Telecom’ ne može niti treba zamijeniti ulogu države, niti bilo koja uprava smije zanemariti interese kompanije’, navodi Kovačević.

Analiza poslovanja

Ističe da je po dolasku na funkciju analizirao sa svojim saradnicima sve aspekte poslovanja uključujući i investicije ‘BH Telecoma’ u filmsku produkciju putem platforme ‘BH Content Lab’. 

‘Došli smo do zaključka da način, obim, struktura, selekcija, kriteriji, finansijska opravdanost, ugovorni odnosi zahtijevaju ozbiljan redizajn kako bi se postigli odgovarajući dugoročni rezultati prihvatljivi ‘BH Telecomu’. Prethodno uložena sredstva, prije našeg dolaska, od 23 miliona KM dosada su polučila 4 miliona KM povrata, od čega je samo 1,9 miliona KM zarada od prodaje prava na distribuciju, dok se 2,1 milion KM odnosi na poticaje od Kantona Sarajevo.
Mi nemamo ljude niti znanja neophodna za uspješno bavljenje investiranjem u filmove i serije. Stoga se i desilo prethodnoj upravi da nije znala kvalitetno ispregovarati poslovne interese ‘BH Telecoma’ u ovim projektima što se oslikava kroz činjenicu da vjerovatno nikada nećemo povratiti uložena sredstva, da neke od projekata nećemo moći uopće komercijalizirati jer nismo mitigirali rizike da je glavni glumac u seriji presuđeni pedofil i dr. Posebno je nerazumljivo bilo da je BH Telecom jedini investitor i risk taker ovih projekata’, naveo je Kovačević.

Potom je pojasnio situaciju na primjeru ove serije.

‘Radi razumijevanja uzeću primjer upravo ove serije u koju je BH Telecom investirao 2,6 miliona KM. Autor, izvršni koproducenti, glumci, režiseri, scenaristi su se svi naplatili od BH Telecoma, a nama serija već neko vrijeme stoji u fioci i skuplja prašinu jer ne možemo da je emitujemo iz navedenog razloga. Loš ugovor, bavljenje poslovima za koje BH Telecom nije imao kvalifikacije i ekspertizu, šta li je. Snimale su se druge i treće sezone, a da prva sezona nije nigdje bila emitovana, a kamoli da je polučila ohrabrujuće rezultate. Postoje i kritike od filmskih umjetnika koji nisu uspjeli da dođu do BH Content Lab sredstava, uz navode da je postojao jasan zatvoreni krug interesa privilegiranih od selekcije do realizacije projekata. Pitao sam u jednom neformalnom razgovoru gospođu koja se čitav život bavi snimanjem filmova kako se od filmova kod nas prave pare? Odgovorila mi je da od 100 filmova možda 1 nešto zaradi. Kaže ključno je naći mecenu koji je spreman halaliti novce kako bi se filmovi ipak snimali.
Sve to razumijem, postoji nešto što se zove društveni interes. Pokušavao sam da razumijem šta su društveni interesi u snimanju humorističke serije u koju je uloženo 4,3 miliona KM ‘BH Telecomovog’ novca koja ruglu izvrgava bh. državu i njene institucije?! Ko definira šta su društveni interesi?’, dodao je Kovačević.

Direktor dalje postavlja pitanja i zašto bi privredno dioničarsko društvo uzelo sebi obavezu, odgovornost i ulogu resornog ministarstva, fondacije za kinematografiju i države općenito.

Promjena ključnog kriterija

‘Od 30 miliona KM koje je prethodna uprava alocirala za BH Content Lab preostalo je nešto više od 6 miliona koje smo mi kao nova uprava nastavili implementirati. Dosada smo dodijelili ugovore u vrijednosti 4,5 miliona KM za iste namjene.
Promijenili smo ključni kriterij. Nema više 100% finansiranja. Zahtijevali smo od autora da dokažu osigurana sredstva i iz drugih izvora. Ovo znači da oni autori koji osiguraju najmanje 50% sredstava imaju ozbiljan pristup i povjerenje drugih investitora, a za nas to predstavlja veću vjerovatnoću uspjeha projekta i diverzificiranje rizika na više investitora. Također, kao kriterij naših ulaganja u filmsku industriju uključili smo i snažan kriterij društvene odgovornosti. Zato smo podržali filmske i serijske projekte koji nose važnu poruku za naše društvo, čuvaju sjećanje i promovišu vrijednosti koje su važne za našu zemlju, tako da smo podržali filmove “Kad sam bio hodža” Ademira Kenovića i “Bijele trake” Zlatka Topčića.
U međuvremenu smo isplatili dodatnih 11 miliona KM dividende kako bi smo osigurali sredstva da Vlada FBiH podrži sportske saveze i kulturu, što je sa dodatnih 600 hiljada KM pomoglo snimanje filma Quo Vadis Aida 2.
Podržali smo kroz koprodukcijski i sponzorski program i snimanje filmova Bosanski vitez, Testament….
Treba razumjeti da je jedina kvalifikacija ‘BH Telecoma’ za podršku bh. kinematografiji naša likvidnost i profitabilnost. Mi nemamo pravo da alociramo sredstva kompanije u investicije koje nemaju odgovarajući finansijski povrat i nećemo to raditi’, poručio je Kovačević.