Američka vojska planirala kopnenu operaciju u Iranu radi zapljene uranija, Tramp odustao

Najviši američki general krajem prošlog mjeseca tajno i hitno je posjetio sjedište Središnjeg zapovjedništva SAD-a na Floridi kako bi se lično informisao o vojnim planovima za slanje kopnenih snaga u Iran. Cilj operacije bio je prisilno oduzimanje visoko obogaćenog uranija, ključne komponente za proizvodnju nuklearnog oružja, otkrila su za CNN dva izvora upućena u dešavanja.

Sastanci su bili toliko žurni da je načelnik Združenog štaba, general Den Kejn (Dan Caine), 19. maja morao napustiti sastanak visokih zvaničnika NATO-a u Briselu i vratiti se preko Atlantika u Tampu. Visoka razina i hitnost sastanaka, prema izvorima, naglašavaju koliko je administracija bila blizu odobrenja ove kopnene operacije visokog rizika, piše CNN.

Zabrinutost zbog mogućih žrtava

General Kejn je potom izvijestio predsjednika Donalda Trampa (Donald Trump) o opcijama za takvu operaciju. Međutim, Tramp je odustao nakon što je upozoren da bi operacija vjerojatno izazvala snažnu iransku odmazdu, produžila rat i gurnula globalno gospodarstvo u daljnje nemire, navode izvori.

Tramp je također izrazio zabrinutost zbog mogućeg značajnog broja američkih žrtava. Glasnogovornik Združenog štaba odbio je komentarisati pripreme za potencijalnu operaciju. Napredno planiranje operacije odvijalo se usred opetovanih Trampovih izjava da se SAD i Iran približavaju sporazumu o otvaranju Hormuškog tjesnaca i zaključenju pregovora o iranskom nuklearnom programu.

Tramp je jučer izjavio da će SAD i Iran uskoro potpisati sporazum, moguće već tijekom vikenda. No, rasprave o slanju kopnenih snaga u Iran, vođene prošlog mjeseca, pokazuju koliko se SAD približio masovnoj eskalaciji sukoba. “Puno rizika”, rekao je jedan od izvora upoznatih s planovima, dodajući kako ne iznenađuje što se Tramp prošlog mjeseca odlučio protiv davanja zelenog svjetla vojsci.

Ključ u Hormuzu

U slučaju neuspjeha pregovora i nastavka rata, Teheran je također planirao ekonomsku “nuklearnu opciju”, rekle su za CNN tri osobe upoznate s tim: natjerati Hutiste, glavnu iransku posredničku snagu u Jemenu, da zatvore tjesnac Bab-al-Mandab.

Riječ je o ključnom plovnom putu i uskom grlu globalne trgovine koje je služilo kao žila kucavica pomorskog prometa na ulazu u Crveno more usred višemjesečnog zatvaranja Hormuškog tjesnaca od strane Irana.

Visoki dužnosnik administracije u petak je naveo popis uvjeta na koje je Iran navodno pristao u sklopu pregovora. To uključuje uništenje i uklanjanje nuklearnog materijala, demontažu nuklearnog programa, otvaranje Hormuškog tjesnaca i obustavu iranskog financiranja terorističkih posredničkih skupina, a tek bi nakon toga uslijedilo ukidanje sankcija.

Iranska verzija dogovora, prema tamošnjim državnim medijima, znatno se razlikuje. Oni navode da se Iran neće obvezati na prepuštanje upravljanja Hormuškim tjesnacem te da svaki sporazum zahtijeva trenutno oslobađanje 24 milijarde dolara zamrznutih iranskih sredstava.

Iranski uranij

Osiguranje iranskog visoko obogaćenog uranija ističe se kao jedan od Trampovih primarnih ciljeva koji do danas nije postignut, ni pregovorima ni vojnom silom. Iako je Tramp više puta nagovještavao mogućnost da bi SAD mogao prisilno zaplijeniti uranij, oklijevao je pokrenuti operaciju koja bi mogla rezultirati velikim brojem američkih žrtava – nešto za što sumnja da bi američka javnost podržala.

Unatoč rizicima, misija zapljene iranskog obogaćenog uranija – posebno 970 funti (oko 440 kilograma) materijala visoke koncentracije blizu razine za oružje – nije u potpunosti odbačena.

Trampova frustracija rasla je jer je Iran odugovlačio s pristankom na sporazum koji bi zemlju prisilio na značajne ustupke u nuklearnom programu, uključujući dobrovoljno odricanje od zaliha visoko obogaćenog uranija. Te su zalihe, prema CNN-u, raspoređene u nekoliko iranskih nuklearnih postrojenja, prvenstveno kompleksima Isfahan, Natanz i Fordow, i zakopane duboko u tunelima.

Zalihe nuklearnog materijala

Nuklearni stručnjaci izrazili su sumnju da bi američka vojna operacija uopće mogla locirati i provjeriti sav uranij, a kamoli ga sigurno i u potpunosti ukloniti u neprijateljskim uvjetima. Vjeruje se da je materijal i dalje u plinovitom obliku, kao što je bio u vrijeme posljednje provjere Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) u lipnju 2025., izvijestio je CNN.

Iran je sljedećeg mjeseca uskratio pristup međunarodnim nuklearnim inspektorima nakon zajedničkih zračnih napada SAD-a i Izraela na svoja postrojenja. Ti su napadi oštetili nuklearna postrojenja, ali nisu uništili sav nuklearni materijal, ostavljajući ga u podzemnim tunelima.

Osim visoko obogaćenog uranija, Iran ima i značajne zalihe materijala niske kvalitete koji bi se mogao pretvoriti u “prljavu bombu” sposobnu nanijeti znatnu štetu. Dosadašnji pregovori bili su usmjereni na visoko obogaćeni uranij, koji je bliži razini potrebnoj za oružje.

Tehnički detalji

Međutim, fizičko osiguravanje uranija zahtijevalo bi značajne američke kopnene snage, uključujući stotine specijalnih operativaca. “Bilo bi ludo teško pretraživati te tunele i sve spremnike”, rekao je jedan izvor. “Morali bismo uspostaviti masivnu prisutnost. U suštini, morali bismo izvesti invaziju.”

Američki vojni zapovjednici utvrdili su da bi takva operacija spadala u kategoriju “visokog do ekstremnog” rizika, što znači da bi misija mogla rezultirati značajnim brojem američkih žrtava, čak i ako bi bila uspješno provedena.

Visoki dužnosnik administracije priznao je u petak da će uklanjanje visoko obogaćenog uranija, čak i ako Iran na to pristane, biti izazovno te da tehnički detalji tek trebaju biti razrađeni.

– Iranci se obvezuju uništiti i ukloniti obogaćeni materijal, ali kako to izvesti? Trebat će neko vrijeme da se to osmisli – rekao je dužnosnik. 

– To je vrlo zapaljiv materijal, vrlo nestabilan. Nećemo samo, znate, ući tamo s bagerom i tipom s ruksakom i početi ga iznositi.

Rizici iranskog odgovora

Ako bi se pokrenula kopnena operacija za zapljenu uranija, rizik od ekonomske štete zbog zatvaranja tjesnaca Bab-al-Mandab, jednog od ishoda na koje su upozoravale obavještajne procjene, mogao bi biti katastrofalan za svjetsko gospodarstvo.

Iranska regularna vojska značajno je oslabljena, pa bi najveći rizik za američke trupe, ako bi Tramp naredio operaciju izvlačenja uranija, vjerojatno predstavljali minirani tuneli u kojima se materijal skladišti, kao i rakete zemlja-zrak i prijenosni raketni sustavi, rekao je izvor. Iran također zadržava značajan postotak svojih zaliha dronova i balističkih projektila.

General Kejn i drugi vojni čelnici ranije su izražavali zabrinutost zbog razmjera, složenosti i potencijalnih američkih žrtava koje bi mogle proizaći iz produžene vojne operacije protiv Irana. On i drugi u Pentagonu također su, prije nego što je SAD pokrenuo rat protiv Irana, upozoravali da bi dugotrajna vojna kampanja značajno utjecala na američke zalihe oružja i vojnu spremnost.