Analiza iz Slovenije: Talas političkih promjena iz Crne Gore seli se u BiH, pogotovo RS

Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane analizirala je događanja povodom lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini, a zaključak je da talas političkih promjena seli iz Crne Gore u Bosnu i Hercegovinu.

Izborna kampanja za lokalne izbore u Bosni i Hercegovini protječe u znaku tradicionalnih političkih suparništava ali i utjecaja talasa političkih promjena u Crnoj Gori, prouzrokovanih porazom režima Mila Đukanovića (DPS) na parlamentarnim izborima održanim 30. augusta 2020, kažu iz IFIMES-a.

“Talas političkih promjena u Crnoj Gori pogodio je i Bosnu i Hercegovinu, a ponajviše njen entitet Republiku Srpsku (RS). Već je došlo do preslagivanja na političkoj sceni Republike Srpske, izlaskom iz vladajuće i najdugovječnije koalicije SNSD-DNS-SP Demokratskog narodnog saveza (DNS), koji je dolaskom na čelo te stranke Nenada Nešića izabrao drugačiji politički put, a to je političko djelovanje, koje će biti u interesu građana/birača, jer je Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) svoje djelovanje uglavnom temeljio opstankom na vlasti po svaku cijenu i enormnom bogaćenju i pljački društvenih resursa na čelu sa Miloradom Dodikom i pojedincima oko njega”, navodi se u analizi.

Poslije parlamentarnih izbora održanih 2018.godine dogodila se klasična “politička prostitucija” pomoću koje je Dodik oko sebe okupio nekoliko manjih stranaka i pojedinaca. Iako često Milorad Dodik izjavljuje, da je zagledan u Srbiju i njenog predsjednika Aleksandra Vučića (SNS) porazni su rezultati njegove vladavine za razliku o Srbije, koja bilježi najbolje rezultate u regionu i liderstvo u Evropi kada je u pitanju ekonomski oporavak poslije pandemije Covid-19.

DNS ima tradiciju aktivnog učešća u političkim promjenama. DNS (pod imenom SNS) je bio nosilac političkih promjena u Republici Srpskoj tako 1998. i kao i sada 2020.godine, analizira IFIMES.

“Velika su očekivanja građana u Republici Srpskoj, da vladajuću koaliciju napusti i Socijalistička partija (SP) Petra Đokića, koja se nedavno oslobodila grupe “Dodikovaca” u svojim redovima i koja bi izlaskom iz vladajuće koalicije prevagnula u korist rušenja režima Milorada Dodika. Prema relevantnim istraživanja SNSD na lokalnim izborima gubi u gradu Banja Luka.

Zbog toga su intenzivirane aktivnosti SNSD u vezi izbornih prevara, kupovini glasača, ali i nezakonitom registriranju birača u inostranstvu o čemu se vode kriminalističke istrage protiv pojedinih njihovih članova i članova izbornih komisija”, misle analitičari iz Slovenije.

“Opoziciona Srpska demokratska stranka (SDS) i Partija demokratskog progresa (PDP) na lokalne izbore izlaze osnaženi zbog političkih promjena, koje su ostvarene u Crnoj Gori na nedavnim parlamentarnim izborima i pada popularnosti SNSD te predstavljaju ozbiljnu alternativu SNSD. SNSD i Milorad Dodik rapidno gube podršku u biračkom tijelu i zbog toga Dodik pokušava neprimjerenom političkom retorikom, koju zaoštrava dodatno remetiti ionako poremećene odnose u BiH, pokušavajući povratiti izgubljenu podršku u biračkom tijelu”, pišu analitičari IFIMES-a.

Navodi se da u Federaciji BiH na lokalnim izborima odmjeravat će vladajuća Stranka demokratske akcije (SDA) i koalicija koju čine četiri političke stranke: Socijaldemokratska partija (SDP), Naša stranka (NS), Nezavisna bosanskohercegovačka lista (NBL) i Narod i pravda (NiP).

U Kantonu Sarajevo na predstojećim izborima vodit će se bitka za svaki glas. U glavnom gradu BiH Sarajevu lokalni izbori predstavljat će plebiscit ZA ili PROTIV sadašnje vlasti, koju čini SDA, navode Slovenci.

Izbori u Brčko Distriktu, Srebrenici i Mostaru – lakmus papir odnosa unutar BiH

Lokalni izbori u Brčko Distriktu BiH postali su poligon za odmjeravanje političkih stranaka iz oba entiteta, Republike Srpske i Federacije BiH, što dodatno pogoršava atmosferu unutar Distrikta, koji već 10 godina bilježi kontinuirano nazadovanje. Brčko Distrikt BiH je administrativna jedinica unutar BiH, koja bilježi najviše započetih, a najmanje završenih projekata.

“Lokalni izbori u Srebrenici imaju poseban tretman zbog počinjenog genocida nad Bošnjacima 1995. godine i nezakonitog upisivanja znatnog broja birača iz Srbije u birački spisak za općinu Srebrenica za glasanje putem pošte. Zbog toga će biti posebno važno sprovesti monitoring u Srebrenici zbog navedenih i mogućih novih zloupotreba u izbornom procesu i na samim izborima. Lokalni izbori u gradu Mostaru nisu održani čak 12 godina i održat će se 20.decembra 2020.godine što je nezabilježeno u evropskoj izbornoj praksi. Na lokalnim izborima će se ponovno suočiti velike stranke odnosno koalicije koje predvode, prvenstveno SDA i HDZ (Hrvatska demokratska zajednica BiH)”, navodi se u analizi.

Iako se radi o različitim i suprotstavljenim političkim opcijama na višim nivoima vlasti, na lokalnom nivou prisutne su brojne nenačelne koalicije i znatan broj nezavisnih kandidata i listi.

Analitičari smatraju da lokalni izbori u Brčko Distriktu BiH, Srebrenici i Mostaru predstavljaju lakmus papir za stanje odnosa unutar Bosne i Hercegovine i na osnovu toga možemo ocjenjivati napredak ili nazadovanje.

Ambijent lokalnih izbora u BiH 2020

Lokalni izbori u BiH 2020, održavaju se u vrijeme izražene pandemije Covid-19 zbog toga su masovna okupljanja onemogućena, iako pojedine političke partije krše predviđene epidemiološke mjere, koje ograničavaju broj učesnika na masovnim skupovima.

“Nesumnjivo je, da će talas političkih promjena, koje dolaze iz Crne Gore utjecati na rezultate lokalnih izbora u BiH. U Federaciji BiH zbog uvjetovanja HDZBiH donošenjem izbornog zakona po njegovoj volji još uvijek nije formirana Vlada Federacije BiH iako su parlamentarni izbori održani oktobra 2018.godine. Vlast također nije formirana u Zapadnohercegovačkom kantonu gdje je na parlamentarnim izborima 2018.godine uvjerljivu pobijedu odnio HDZBiH. Iako se radi o lokalnim izborima bilo je za očekivati, da će politički subjekti svoje programe i kampanju usmjeriti na lokalne teme i probleme, koji se neposredno tiču života i životnog standarda građana u lokalnim zajednicama ali uglavnom u izbornoj kampanji dominiraju teme iz visoke politike, koje su često obojene nacionalističkim prizvukom i podsjećaju na prve višestranačke izbore u Bosni i Hercegovini, koji su održani 1990.godine. Iako je prošlo 30 godina, demokratija u Bosni i Hercegovini je boljševička, jer se građani/birači usmjeravaju, da služe jednoj partiji i jednom vođi. Političke stranke u osnovi djeluju poprilično istovjetno odnosno nacionalno/nacionalistički determinirano bez demokratizacije unutar stranaka, koje predstavljaju društva jednog lica, ali i bez prisutne demokratije u društvu”, tvrdi se u analizi IFIMES-a.

Političke stranke učestvuju u izbornim prevarama na način, da politička partija krade identitet građaninu/biraču, jer kontrolira općinske komisije, koje imaju uvid u biračke spiskove sa ranijih izbora. Kada utvrde da građanin/birač nije izlazio na prethodne izbore ili u nekoliko izbornih ciklusa odnosno da ne koristi biračko pravo nezakonito dolaze do identiteta građanina/birača, kopije njegovih ličnih dokumenata.

Sa ukradenim identifikacijskim dokumentom se popuni obrazac, gdje se unese i matični broj. Međutim, problem nastaje kada treba upisati ime oca, jer na identifikacijskim dokumentima ne nalazi se ime oca i to je jedan od načina pomoću kojeg se može otkriti valjanost prijave za glasanje na izborima.

Trend iseljavanja iz BiH se nastavlja i zbog toga je nešto manji ukupni broj birača nego na proteklim lokalnim izborima 2016.

“Problem zvanične upotrebe bosanskog i srpskog jezika prisutan je u lokalnim zajednicama. Tako Bošnjacima se onemogućava zvanična upotreba bosanskog jezika u entitetu Republika Srpska, dok Srbi ne mogu zvanično koristiti srpski jezik na području kantona/županija u Federaciji BiH većinski nastanjenim Hrvatima u kojima dominira HDZBiH”, zaključuju iz IFIMES-a.

Klix.ba