Anksioznost sve učestalija: Prepoznajte simptome i otkrijte načine samopomoći

Napad panike i anksioznost su sve češći problemi s kojim se susreću ljudi u našem društvu. Anksioznost kao emocija je prirodno stanje, ali prisustvo neosnovanog straha je nefunkcionalna emocija koja ometa normalan život.

Pandemija Covid-19 utjecala je na mentalno zdravlje stanovništa širom svijeta, pa tako i u našoj zemlji. Strah od zaraze koronavirusom, smanjeni socijalni kontakti, karantin i ekonomska situacija doveli su do toga da sve više ljudi osjeća simptome anksioznosti.

Anksioznost je prirodni odgovor vašeg tijela na stres, a predstavlja osjećaj straha ili strepnje zbog onoga što dolazi. Prvi dan škole, odlazak na razgovor za posao ili održavanje govora mogu kod većine ljudi izazvati osjećaj straha i nervozu. Međutim, ako su vaši osjećaji anksioznosti ekstremni, traju duže od šest mjeseci i ometaju vam život, možda imate anksiozni poremećaj.

Iako nije uvijek jasan razlog pojave anksioznosti, mnogi faktori mogu dovesti do tjeskobe, a neki od njih su naslijeđeno ponašanje, okolnosti u djetinjstvu, roditelji s kritičnim stavom i visokim zahtjevima, nagomilani stres, druga zdravstvena stanja, stimulansi i opojne droge.

Međutim, postoje i faktori koji doprinose održavanju anksioznosti kao što su izbjegavanje fobičnih situacija, anksiozni unutrašnji govor, iskrivljena uvjerenja, potisnute emocije itd.

Pandemija Covid-19 utjecala je na mentalno zdravlje stanovništa širom svijeta, pa tako i u našoj zemlji. Strah od zaraze koronavirusom, smanjeni socijalni kontakti, karantin i ekonomska situacija doveli su do toga da sve više ljudi osjeća simptome anksioznosti.

Anksioznost je prirodni odgovor vašeg tijela na stres, a predstavlja osjećaj straha ili strepnje zbog onoga što dolazi. Prvi dan škole, odlazak na razgovor za posao ili održavanje govora mogu kod većine ljudi izazvati osjećaj straha i nervozu. Međutim, ako su vaši osjećaji anksioznosti ekstremni, traju duže od šest mjeseci i ometaju vam život, možda imate anksiozni poremećaj.

Iako nije uvijek jasan razlog pojave anksioznosti, mnogi faktori mogu dovesti do tjeskobe, a neki od njih su naslijeđeno ponašanje, okolnosti u djetinjstvu, roditelji s kritičnim stavom i visokim zahtjevima, nagomilani stres, druga zdravstvena stanja, stimulansi i opojne droge.

Međutim, postoje i faktori koji doprinose održavanju anksioznosti kao što su izbjegavanje fobičnih situacija, anksiozni unutrašnji govor, iskrivljena uvjerenja, potisnute emocije itd.

Anksioznost je emocija koja je često praćena tjelesnim simptomima. Neki od najčešćih simptoma anksioznosti su otežano disanje, lupanje srca, napad panike, grčevi u stomaku, prekomjerno znojenje, gubitak apetitia itd.

Anksioznost može trajati od nekoliko sekundi do nekoliko godina, ukoliko se simptomi anksioznosti javljaju duži vremenski period, mogu rezultirati anksioznim poremećajem.

Povremena anksioznost je sastavni dio života. Mogli biste se osjećati zabrinuto i anksiozno kada se suočite s nekim problemom. Međutim, anksiozni poremećaji uključuju više od privremene brige ili straha. Simptomi koje anksiozna osoba doživljava mogu ometati svakodnevne aktivnosti poput radnog učinka, školskog posla i odnosa.

Postoji nekoliko vrsta anksioznih poremećaja, uključujući generalizirani anksiozni poremećaj, panični poremećaj i različite poremećaje povezane s fobijama.

Načini samopomoći

Anksiozni poremećaji liječe se medikamentnom terapijom, ali se prevazilaze i različitim vidovima psihoterapije. Međutim, uz terapiju od velikog značaja je i samopomoć, ali i ukoliko vam se anksioznost javlja povremeno, važno je znati kako pomoći sebi.

Za smanjenje simptoma anksioznosti fizička aktivnost vrlo je bitna, stoga svakodnevno vježbajte i radite jogu. Također, važna je pravilna ishrana, zbog toga unosite zdravu hranu. Smanjite unos kofeina i alkohola.

Ukoliko se borite s ovim stanjem, važna je podrška okoline, porodice i prijatelja. Druženje s dragim ljudima sigurno će vam dobro doći.

Anksioznost je emocija koja je često praćena tjelesnim simptomima. Neki od najčešćih simptoma anksioznosti su otežano disanje, lupanje srca, napad panike, grčevi u stomaku, prekomjerno znojenje, gubitak apetitia itd.

Anksioznost može trajati od nekoliko sekundi do nekoliko godina, ukoliko se simptomi anksioznosti javljaju duži vremenski period, mogu rezultirati anksioznim poremećajem.

Povremena anksioznost je sastavni dio života. Mogli biste se osjećati zabrinuto i anksiozno kada se suočite s nekim problemom. Međutim, anksiozni poremećaji uključuju više od privremene brige ili straha. Simptomi koje anksiozna osoba doživljava mogu ometati svakodnevne aktivnosti poput radnog učinka, školskog posla i odnosa.

Postoji nekoliko vrsta anksioznih poremećaja, uključujući generalizirani anksiozni poremećaj, panični poremećaj i različite poremećaje povezane s fobijama.

Načini samopomoći

Anksiozni poremećaji liječe se medikamentnom terapijom, ali se prevazilaze i različitim vidovima psihoterapije. Međutim, uz terapiju od velikog značaja je i samopomoć, ali i ukoliko vam se anksioznost javlja povremeno, važno je znati kako pomoći sebi.

Za smanjenje simptoma anksioznosti fizička aktivnost vrlo je bitna, stoga svakodnevno vježbajte i radite jogu. Također, važna je pravilna ishrana, zbog toga unosite zdravu hranu. Smanjite unos kofeina i alkohola.

Ukoliko se borite s ovim stanjem, važna je podrška okoline, porodice i prijatelja. Druženje s dragim ljudima sigurno će vam dobro doći.

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE