Apsurdne odredbe Krivičnog zakona FBiH koje ubijaju privredu: Može li vlasnik privatnog preduzeća krasti samog sebe

Može li vlasnik privatnog preduzeća u FBiH potkradati samog sebe? Sudeći prema članu 383. Krivičnog zakona FBiH – zloupotreba položaja ili ovlaštenja – može. 

Naime, ovaj član ne pravi razliku između nosilaca funkcija u državnim institucijama i većinski državnim kompanijama i privatnih firmi, pa se navodi da će osoba koja „iskorištavanjem svog službenog položaja ili ovlaštenja, prekoračivši granice svoje službene ovlasti ili ne obavivši svoje službene dužnosti, pribavi sebi ili drugom kakvu korist, drugome nanese kakvu štetu ili teže povrijedi prava drugog, kaznit će se zatvorom od šest mjeseci do pet godina“. Ako imovinska korist od činjenja ovog djela prelazi 10.000 KM, propisana kazna je od jedne do 10 godina, a ukoliko prelazi 50.000 KM, minimalna propisana kazna je tri godine zatvora.

 Pravna nesigurnost

Zbog ove zakonske odredbe i pravne nesigurnosti koju sa sobom nosi, privrednici u Federaciji BiH suočavaju se s brojnim problemima u poslovanju, privlačenju stranih investicija i saradnji s kompanijama iz Evropske unije zbog neusklađenosti zakona i propisa u Federaciji s onima u Evropskoj uniji.

Stoga je Udruženje poslodavaca FBiH još 2. augusta 2023. prema Federalnom ministarstvu pravde uputilo zahtjev za izmjenu Krivičnog zakona FBiH.

– Naša inicijativa svodi se na potrebu usklađivanja zakonodavstva s pravnom stečevinom Evropske unije, pa i s propisima država okruženja, pa moram reći i Republike Srpske. Federacija se suočava s ozbiljnim izazovom u privlačenju domaćih i stranih investicija, a razlog je, prije svega, jedna pravna nesigurnost. Prema članu 383. Krivičnog zakona koji se odnosi na zloupotrebu položaja, on ne tretira zloupotrebu povjerenja uprave prema vlasnicima i samim tim ne pruža adekvatnu zaštitu imovine privrednih društava – navodi u razgovoru za „Dnevni avaz“ Mario Nenadić, direktor Udruženja poslodavaca FBiH.

Nenadić: Neophodno promijeniti Zakon. UP

Ovaj sporni član entitetskog zakona naslijeđen je iz bivše Jugoslavije te ni nakon 30 godina tranzicije nije promijenjen.

– Ovaj član je naslijeđen iz prethodnog sistema i uređenja i datira iz sedamdesetih godina prošlog stoljeća. I Rezolucijom Evropskog parlamenta iz 2012. godine su pojedine odredbe preuzete iz zakona bivše Jugoslavije označene kao sporne i štetne za privatne poduzetnike. Države regiona ove odredbe davno su izmijenile (RS je također radila određene izmjene), tako da se one primjenjuju još samo u FBiH – objašnjava Nenadić.

Ovo pitanje konačno je privuklo i pažnju zakonodavaca, poput zastupnika u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH Damira Nikšića, koji je postavio zastupničko pitanje federalnom ministru pravde o statusu izmjene i dopune Krivičnog zakona FBiH tako da se napravi jasna razlika između državnih službenika (u javnom/državnom sektoru) i odgovornih osoba u privatnim kompanijama, kao i to da se umjesto do sada generičkog i višeznačnog pojma „korist“, upotrijebi specifični pojam „protupravna imovinska korist“.

– Ja to vidim kao neki ostatak iz socijalizma i razmišljanja kad su sva preduzeća bila javna i državna. Uredu je pokušavati spriječiti potkradanje javnih preduzeća. Ali kako će privatnik potkradati samog sebe? Zato sam poslao inicijativu da se to pitanje drugačije tretira i da nema te vrste kontrole. Nevjerovatno je da u 30 godina tranzicije iz socijalizma u kapitalizam mi nismo napravili tranziciju ni u mozgovima, a kamoli u praksi – navodi Nikšić.

Nikšić: Ni u mozgu nismo napravili tranziciju. Avaz

Primjer Srbije

Ekonomski analitičar Faruk Hadžić u razgovoru za „Avaz“ ističe da su zbog ovog zakonskog rješenja mnogi poduzetnici i investitori izloženi visokim pravnim rizicima, što odvraća strane investitore od ulaganja u FBiH.

– Druge zemlje u regionu, poput Srbije, već su prilagodile svoje zakone kako bi bolje reflektirale savremene ekonomske potrebe i olakšale poslovanje. Republika Srpska je također napravila određene prilagodbe, iako su potrebni daljnji koraci. Usvajanje modela pravnih reformi, poput onih provedenih u Srbiji, moglo bi značajno unaprijediti pravni okvir u FBiH, kreirajući sigurnije poslovno okruženje. Neophodno je da vlasti Federacije BiH prioritetno rade na usklađivanju Krivičnog zakona s evropskim standardima kako bi se eliminirale zastarjele odredbe i stvorili uvjeti za sigurnija i privlačnija ulaganja – navodi Hadžić.

Hadžić: Unaprijediti pravni okvir. Instagram

Jasno je da vlasti u FBiH moraju revidirati krivičnu legislativu da odražava moderne prakse upravljanja i evropske norme. To uključuje i redefiniranje krivične odgovornosti u privatnim i kompanijama u pretežno privatnom vlasništvu kako bi se spriječila zloupotreba zakona i osiguralo pravedno postupanje.

No, ohrabruje to da se ide u smjeru rješenja, što se vidi i u odgovoru Sekretarijata Vlade FBiH, a u kojem se kaže kako resorno ministarstvo poduzima aktivnosti na pripremi nacrta zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona FBiH, te da će ekspertna radna grupa razmotriti sve pristigle inicijative za izmjenu ovog zakona.

Krivični progoni

Zbog postojanja ove zakonske odredbe mnogi privrednici u FBiH su bili suočeni ili se suočavaju s dugogodišnjim zatvorskim kaznama, a ti procesi, u najvećem broju slučajeva, završavaju oslobađajućim presudama, što prouzrokuje ogromnu štetu privrednicima i troškove državi, a i obeshrabruje bavljenje poduzetništvom, kao i domaće i strane investitore u većem entitetu, ističe direktor Udruženja poslodavaca FBiH.

Zaključuje se da, ukoliko niko nije pretrpio štetu, onda i ne postoji razlog za krivično gonjenje, a ukoliko postoji šteta, onda je bitno da li je zloupotrebljen odnos povjerenja po kojem je nastala šteta, a ne položaj, jer je vlasnik imenovao upravu, a ne država.

Naprimjer, ukoliko fizičko lice imenuje pravnog zastupnika, a on mu nanese štetu, onda i u postojećem zakonu postoji djelo koje se zove zloupotreba povjerenja. Isto ovo trebamo i u privrednom poslovanju, odnosno treba nam krivično djelo zloupotreba povjerenja u privrednom poslovanju, koje će štititi vlasnike od zloupotrebe uprave. Ovo već imaju sve države regiona.

Avaz