de 3
AUTOR: H.D.
DATUM: stu 15, 2021 @ 18:50
KATEGORIJA: BiH / Izdvojeno / Vijesti
FIXGEHALT

Ugledni austrijski Der Standard objavio je detaljnu analizu o trenutnoj situaciji u Bosni i Hercegovini.

NER FIT

Prenosimo je u cijelosti.

– EU bi trebala mnogo snažnije reagirati na prijetnje nacionaliste Milorada Dodika, šefa najveće stranke bosanskih Srba SNSD-a, koji želi da uništi Bosnu i Hercegovinu. Ovo je bila glavna poruka dvoje zastupnika u Evropskom parlamentu, Holanđanke Tineke Strik (Zeleni) i Nijemca Dietmara kostera (Köster) iz Socijaldemokrata, koji su prošle sedmice posjetili Sarajevo i sastali se s brojnim predstavnicima civilnog društva, diplomatama i političarima.

Naime, o situaciji u Bosni i Hercegovini trebalo bi se raspravljati ovog ponedjeljka u Vijeću ministara vanjskih poslova EU. Dok neke države EU mogu dobro zamisliti sankcije protiv Dodika i njegovih sljedbenika, druge zemlje članice, poput Poljske, Mađarske i Slovenije, kojima i sami vladaju nacionalisti, oštro se protive.

Tekst se nastavlja nakon reklame

Zabrana putovanja i zamrzavanje imovine

Moguće sankcije bi mogle uključivati zabranu putovanja Dodika u EU i zamrzavanje imovine. Sankcije se, između ostalog, odnose na prevenciju sukoba. Diplomate smatraju da bi ovakve sankcije mogle imati efekta zbog Dodikovih veza, posebno u državama poput Kipra i Austrije.

Strik je tokom posjete Sarajevu naglasila da će 15 od 27 država EU morati glasati za sankcije kako bi ih uvele. Prema diplomatama, za to lobira posebno Njemačka. Njemački ministar vanjskih poslova Heiko Mas (Maas) izjavio je prošle sedmice da Njemačka ne želi dati novac njemačkih poreskih obveznika dijelu zemlje “koji aktivno radi na uništavanju Bosne i Hercegovine kao države” – znači bosanskohercegovačkom entitetu Republiku Srpsku, za kojeg Dodik želi da se odcijepe od države u cjelini. Razmatraju se pojedinačne mjere protiv onih koji dovode u pitanje teritorijalni integritet zemlje, rekao je Mas.

Borelj se protivi sankcijama

No, prema bh. medijima, predstavnik EU za vanjske poslove Džozef Borelj (Josep Borrell) protiv je sankcija Dodiku. On u tom kontekstu igra važnu ulogu, jer bi u svojoj funkciji morao da predloži sankcije. Za razliku od Borelja, Njemačka se zalaže za zajednički odgovor EU, UK i SAD. Boreljov stav sada pokazuje da unutar EU više ne postoji konsenzus o poslijeratnom poretku u Bosni i Hercegovini i regionu.

O tome se sve više raspravlja i unutar NATO-a. O planovima za slanje novih vojnih “stabilizacijskih snaga” u Bosnu i Hercegovinu razgovarat će se na samitu u Rigi 30. novembra, piše britanski Times.

Sankcije iz Londona i Vašingtona

Američka administracija je već uvela sankcije Dodiku 2017. godine, još pod predsjednikom Barakom Obamom (Barack). Sada SAD, zajedno s Velikom Britanijom, žele proširiti i ojačati ove sankcije. Dodik u međuvremenu pokušava sklopiti saveze. Mađarski desničarski populistički premijer Viktor Orban posjetio je prošle sedmice Dodika u blizini Banjaluke kako bi pokazao podršku. Dodik je potom u Ljubljani posjetio slovenačkog premijera Janeza Janšu. Kasnije je otputovao turskom predsjedniku Redžepu Tajipu Erdoanu (Recep Tayiipu Erdogan), očigledno da internacionalizira sukob koji je sam pokrenuo.

Nekima u EU se ne sviđa umiješanost Turske u ovaj slučaj. Prema diplomatama, Turska, jedna od zemalja koje doprinose vojnoj misiji EUFOR – ALTHEA, također želi u budućnosti popuniti mjesto komandanta EUFOR-a, koje trenutno obnaša Austrijanan Aleksandar Placer (Alexander Platzer). Ali sljedeća vlada u Njemačkoj također bi mogla odlučiti da po prvi put pošalje vojnike u Bosnu i Hercegovinu za misiju. Uostalom, ne samo da postoji dovoljan kapacitet nakon povlačenja iz Afganistana, već bi ga Njemačka mogla iskoristiti i da pokaže svoju podršku novom visokom predstavniku Kristijanu Šmitu (Christian Schmidt).

Nedostaje sigurnosna strategija

U svakom slučaju, s obzirom na Dodikove prijetnje da će napustiti zajedničke državne institucije i otcijepiti Republiku Srpsku, sve su češći pozivi za jasnom sigurnosnom strategijom za Bosnu i Hercegovinu iz EU, NATO-a, Kvinte (Italija, Francuska, SAD, Njemačka , Velika britanija). Uostalom, scenario kojim Dodik prijeti liči na onaj na sjevernom Kipru ili onaj u Moldaviji, gdje je uz podršku Rusije otcijepljena teritorija Pridnjestrovlja. Dodika snažno podržava Rusija, što opet pokazuje geopolitički aspekt krize.

Tokom posjete Sarajevu, socijaldemokrata Koster je naglasio potrebu stavljanja sankcija na stol. Strik je rekla da činjenica da je u Republici Srpskoj već donesen zakon o istupanju iz Zajedničke agencije za lijekove pokazuje da je Dodik već prešao crvenu liniju.

-Trebali smo već da preduzmemo sankcije – rekla je Strik.

Podrška Hrvatskim nacionalistima u EU

Međutim, ne samo nacionalističke države EU, već i Evropska služba za vanjske poslove (EEAS) mnogo više oklijevaju po tom pitanju. Angelina Ajhorst (Eichhorst) iz EEAD-a nedavno je na sastanku sa parlamentarcima EU rekla da Dodik još nije prešao crvenu liniju. Ajhorst sada planira da se vrati u Sarajevo sredinom novembra zajedno sa američkim diplomatom metjuom Palmerom (Matthew Palmer). Ajhorst i Palmer lobiraju u Bosni i Hercegovini za reformu Izbornog zakona.

Nacionalistički Hrvatski HDZ u Bosni i Hercegovini već dugi niz godina pokušava, također preko sestrinske stranke u Hrvatskoj u okviru institucija EU, promijeniti Izborni zakon tako da se ubuduće samo jedan kandidat HDZ-a može poslati kao Hrvatski član u tročlano državno Predsjedništvo. Trenutno je Hrvatski predstavnik u Predsjedništvu države građanski orijentirani nenacionalista Željko Komšić. Uprkos njegovom nenacionalističkom, proevropskom stavu, Komšića ne podržavaju značajne snage u EU.

Etničko razdvajanje umjesto građanske države

Komšića biraju uglavnom nenacionalisti, ljudi koji se jednostavno nazivaju Bosancima. On je 2018. godine dobio 225.500 glasova, dok je njegov HDZ-ovac Dragan Čović dobio 154.819 glasova. Slično se dogodilo i na izborima za predstavnika Bošnjaka u Predsjedništvo BiH: Šefik Džaferović iz nacionalističke Bošnjačke SDA je tijesno pobijedio Denisa Bećirovića iz građanskog SDP-a sa 212.581 glasom protiv 194.688 glasova. Međutim, iz ovih brojki je jasno da postoji najmanje 400.000 birača koji će prije izabrati građansko orijentirane kandidate nego etnonacionaliste.

Ali već tokom rata (1992.-1995.) brojni predstavnici država EU mnogo su više podržavali nacionalističke snage u Bosni i Hercegovini koje su htjele provesti podjele na osnovu etničkih kriterija, a ne one građansko orijentirane snage koje su favorizirale zajedničku državu sa jednakim građanskim pravima zasnovanim na evropskom modernom modelu.

Izborna jedinica prema etničkim kriterijima

Na primjer, još 1992. britanski Lord karington (Carrington) i portugalski diplomata Hoze Kutileiro (José Cutileiro) izradili su plan koji je tražio podjelu vlasti na svim administrativnim nivoima prema tzv. etničkim kriterijima i prijenos centralne vlasti na lokalne etničke zajednice. Prema ovom planu, svi okruzi su trebali biti klasifikovani kao Bošnjački, Srpski ili Hrvatski, čak i ako se uopće ne uočava “etnička” većina. U trenutnoj raspravi o Izbornom zakonu, HDZ sada želi uvesti izbornu jedinicu po etničkim kriterijima u Federaciji. Šef HDZ-a Dragan Čović dugogodišnji je politički saveznik Milorada Dodika.

Njemačka je zauzela jasan stav po tom pitanju, zahtijevajući da Izborni zakon ne smije dovesti do “daljih etničkih podjela”. Diplomate, međutim, sumnjaju da će Njemačka moći da se afirmiše po tom pitanju. Konkretno, američki ambasador u Sarajevu Erik Nelson (Eric) žestoko se zalaže da se Izborni zakon izmijeni prije izbora 2022. godine. Veliki je pritisak, posebno na SDA, da se formira većina za to. Građanski nastrojeni Bosanci, s druge strane, traže da se konačno provedu one presude Evropskog suda za ljudska prava koje bi trebalo da eliminišu diskriminaciju manjina i nedržavljana. Tada bi Jevreji, Romi i ljudi koji se ne žele etnički definirati konačno mogli biti izabrani u Predsjedništvo države i Dom naroda – zaključuje Der Standard u svojoj analizi.

LIDER