Banana: Radioaktivni čuvar vida, srca i kostiju

Banana je tropska biljka porijeklom iz jugoistočne Azije. Njeno drvo biološki ne predstavlja drvo, iako tako izgleda zbog svoje visine od preko 10 m, već je to visoka biljka sa visokim korijenom. A tehnički plodovi banane su zapravo bobice!

Jedan grozd plodova na jednom “stablu” može sadržati i do 400 banana. Najveći poznati žbun banane imao je čak 130 kg i 473 komada.

Postoje hiljade vrsta divljih banana. No, 99 posto njih je gotovo identično, a radi se o sorti Cavendish. Izvorne banane bile su sorta Michel Gros, koja je trebalo da ima bolji ukus. Ipak, tu sortu je napala bolest i gotovo je uništila, tako da danas vladaju Cavendish banane – sve gotovo jednake.

Puno zdravstvenih prednosti povezano je s ovim žutim plodom. One su bogate kalijumom i pektinom, oblikom vlakana, a mogu biti i dobar način za dobijanje magnezijuma i vitamina C i B6.

Poznato je i da banane smanjuju oticanje, štite od razvoja dijabetesa tipa 2, pomažu u gubitku tjelesne težine, ojačavaju nervni sistem i pomažu pri proizvodnji bijelih krvnih ćelija, i to sve zbog visokog nivoa vitamina B6 koji sadrže. Banane su bogate i antioksidansima, koji mogu pružiti zaštitu od slobodnih radikala.

ZDRAVSTVENE PREDNOSTI BANANA

Zdravlje srca

Banane su dobre za vaše srce. Bogate su kalijumom, mineralnim elektrolitom potrebnim kako bi vaše srce kucalo.

Visoki udio kalijuma i niski udio natrijuma mogu takođe pomoći u zaštiti vašeg kardiovaskularnog sistema od visokog krvnog pritiska.

Antidepresiv

Banane mogu biti korisne u prevladavanju depresije. Osim toga, vitamin B6 vam može pomoći da dobro spavate, a magnezijum pomaže opuštanju mišića.

Dodatno, triptofan u bananama je poznat po svojim svojstvima za podsticanje sna.

Bolja probava i gubitak težine

Banane su bogate vlaknima, što vam može pomoći kod redovne probave. Vitamin B6 takođe može pomoći u zaštiti od šećerne bolesti tipa 2 i pomoći u mršavljenju.

Pregled iz 2017, objavljen u “Nutrition Bulletinu”, pokazao je da rezistentni škrob u bananama održava zdravlje crijeva i kontroliše šećer u krvi.

Bolji vid

Mrkva može dobiti svu slavu kao pomagač vašim očima, ali banane također imaju svoj udio.

Plodovi sadrže malu, ali značajnu količinu vitamina A, koja je bitna za zaštitu očiju, održavanje normalnog vida i poboljšanje vida noću. Vitamin A sadrži spojeve koji čuvaju membrane oko očiju.

Kosti

Banane pomažu u održavanju čvrstih kostiju. Prema članku iz 2009, objavljenom u časopisu “Journal of Physiology and Biochemistry”, one sadrže obilje fruktooligosaharida.

To su nestandardni ugljikohidrati koji podstiču probiotike koji pomažu probavi i poboljšavaju sposobnost tijela da apsorbuju kalcijum.

Spriječava rak bubrega

Neki dokazi sugerišu da vas umjereno jedenje banana može štititi od raka bubrega. Švedska studija iz 2005. otkrila je da su žene, koje su jele više od 75 porcija voća i povrća, smanjile rizik od raka bubrega za 40 posto, a banane su bile posebno efikasne.

Žene koje su jele četiri do šest banana sedmično prepolovile su rizik od razvoja raka bubrega.

Od umaka do piva

Banane se u svjetskoj kuhinji konzumiraju na najrazličitije načine. Na Filipinima je tako omiljen umak od banana, napravljen s dodatkom šećera, sirćeta i začina, koji nazivaju i bananinim kečapom. U Keniji i Tanzaniji velika je turistička atrakcija proizvodnja bananinog piva.

U Brazilu se banane dodaju peradi. Obogaćuju i ukus krompir-salate, zajedno s narandžama. U Indiji se banane serviraju uz rižu, pečeno povrće i bundeve. Portorikanci ih dodaju i u jela s govedinom (od banana i preprženog luka pripremaju ukusne umake).

Sečuan je poznat po jelima od svinjetine i banana, dok ih u nekim tropskim zemljama serviraju s ribom. Zgnječene banane dodaju se krompir-pireu, što mu daje slatkast ukus, koji se dobro sljubljuje s pečenom peradi. U tropskim predjelima zgnječene banane dodaju i različitim gustim supama, kao što su supa od paradajza te poriluka. A odlično se slažu i s jelima s dodatkom karija te s najrazličitijim oraščićima u kuhanim i prženim varijantama.

ZANIMLJIVOSTI

Banana se uzgaja za jelo, što je čini četvrtom najvažnijom biljkom za prehranu na svijetu (riža, pšenica i kukuruz su na prva tri mjesta), ali i kao ukrasna vrtna biljka.

Jedna zdrava banana prosječno teži oko 125 grama, a iako sadrži čak 75% vode – od nje ne možete napraviti sok.

Uganda ima najveću konzumaciju banana po glavi stanovnika – 225 kilograma godišnje.

Godišnje se u svijetu pojede oko 100 milijardi banana.

BANANE SU RADIOAKTIVNE

Banane su prirodni izvor radioaktivnog izotopa. Međutim, šanse da vas banane ubiju radioaktivnim zračenjem su gotovo ravne nuli. Morali biste stati ispred 200 oguljenih banana da bi efekat zračenja bio jednak onom na rendgenskom snimku, a tek 20 miliona banana bi izazvalo smrtonosno trovanje radijacijom.

Kada biste stali u neposrednu blizinu 500 miliona oguljenih banana, to bi bilo jednako kao da ste 10 minuta stajali pored nuklearnog reaktora u Černobilju odmah nakon eksplozije.

Avaz