Bećirović na međunarodnoj konferenciji: „Srebrenica je test međunarodne dosljednosti i moralna obaveza čovječanstva“

Na međunarodnoj konferenciji „Srebrenica: tri decenije borbe za istinu, pravdu i budućnost“, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine dr. Denis Bećirović održao je snažno i emotivno obraćanje, posvećeno žrtvama genocida i globalnoj borbi protiv negiranja zločina.

Bećirović je na početku odavao posebno poštovanje Majkama Srebrenice, ističući da su njihove bijele marame postale univerzalni simbol borbe za pravdu i dostojanstvo žrtava.

„U vašim riječima i pogledima nema mržnje, iako su vam najmiliji ubijeni“, poručio je, naglasivši da one decenijama vode dostojanstvenu borbu za istinu i sjećanje.

„Gdje smo danas, tri decenije nakon genocida?“

Govoreći o savremenom kontekstu, Bećirović je postavio ključna pitanja: da li je region izvukao pouke iz Srebrenice, da li su međunarodne institucije spremne dosljedno braniti civilizacijske vrijednosti i da li smo svjesni da borba za istinu nije prošlost, nego budućnost.

Upozorio je na globalni rast ekstremizma i pokušaje negiranja najtežih ratnih zločina, naglašavajući da je Srebrenica „više od sjećanja — ona je test moralne odgovornosti svijeta“.

Historijska uloga UN Rezolucije o Srebrenici

Bećirović je istakao značaj Rezolucije Generalne skupštine Ujedinjenih nacija o Međunarodnom danu sjećanja na genocid u Srebrenici, naglasivši da ona predstavlja „jasnu poruku da istina o genocidu nije pitanje politike, nego moralna obaveza čovječanstva“.

Rezolucija, kako je ocijenio, ima trostruki značaj:
– poštovanje prema žrtvama,
– opomenu budućim generacijama,
– i mehanizam suprotstavljanja negiranju genocida.

Bez istine i pravde nema stabilnog Balkana

Bećirović je naglasio da Bosna i Hercegovina ostaje posvećena regionalnoj saradnji u procesuiranju ratnih zločina, traženju nestalih, zaštiti svjedoka i podršci žrtvama.

„Pravda ne smije imati etnički prefiks“, istakao je. „Samo univerzalna pravda doprinosi miru i stabilnosti.“

Podsjetio je na presudnu ulogu MKTJ-a, Međunarodnog suda pravde i Suda BiH u rasvjetljavanju činjenica o genocidu, ali i upozorio da je mnogo posla ostalo neurađeno — veliki broj počinilaca još nije procesuiran, a hiljade porodica još uvijek traže posmrtne ostatke svojih najmilijih.

Edukacija kao zaštita od ponavljanja zla

Jedan od ključnih fokusa njegovog obraćanja bila je važnost edukacije o genocidu.

„Istina o genocidu mora postati obavezna lekcija u obrazovnim programima“, naglasio je Bećirović, dodajući da univerziteti i međunarodne institucije trebaju razvijati zajedničke programe, digitalne arhive i istraživačke mreže.

Reforme pravosuđa, obrazovanja i javnog diskursa označio je kao tri glavna fronta na kojima se vodi borba za istinu.

Uloga međunarodne zajednice i opasnost negiranja

Bećirović je posebnu pažnju posvetio problemu negiranja genocida, koje je nazvao „posljednjom fazom genocida i direktnom prijetnjom miru i demokratiji“.

Naglasio je da Evropska unija, Ujedinjene nacije i druge međunarodne institucije moraju ostati aktivan partner u jačanju državnih institucija Bosne i Hercegovine.

„Tranzicijska pravda nije završena“

Na kraju obraćanja, član Predsjedništva BiH podsjetio je da je tranzicijska pravda proces koji traje i koji zahtijeva političku volju i društvenu hrabrost.

„Svi imamo trajnu obavezu da spriječimo i kaznimo genocid — ne samo zbog prošlosti, nego zbog budućnosti čovječanstva“, zaključio je Bećirović.