Bermin Meškić: Bošnjake ću učiniti politički vidljivima u Hrvatskoj

Bermin Meškić kandidat je Stranke demokratske akcije Hrvatske (SDAH) i bošnjačkih asocijacija u toj zemlji, koji pobjedom na parlamentarnim izborima 5. jula želi vratiti bošnjačkog predstavnika u Hrvatski sabor, ali i predstavljati ostale četiri nacionalne manjine.

Sloganom “Složimo život zajedno” poručuje kako je njegov osnovni interes boljitak Bošnjaka u Hrvatskoj, govori o napetostima u odnosima SDA Hrvatske i SDA BiH kao i odnosima dviju država, političkoj nevidljivosti Bošnjaka u Hrvatskoj te o svom političkom programu, dok o protukandidatima ne želi govoriti.

“Parlamentarne izbore doživljavam kao prekretnicu, svojevrsni preokret u borbi za konsolidaciju i političku emancipaciju Bošnjaka u Republici Hrvatskoj”, poručuje Bermin Meškić, mladi bošnjački kandidat iz 12. izborne jedinice u kampanji za Hrvatski sabor na službenoj internetskoj stranici kampanje berminmeskic.com.

Ističe 10 osnovnih ciljeva unutar programskih vrijednosti za koje se zalaže, a u biografiji navodi kako je rođen 1985. godine u Bosni i Hercegovini, u Doboju, odakle 1992. godine dolazi s porodicom u Zagreb gdje završava osnovnu školu, opću gimnaziju te stječe zvanje magistra na Pravnom fakultetu u Zagrebu.

Tokom studija radio je različite poslove u realnom sektoru, kako bi finansijski potpomogao obitelj, a sebi omogućio studiranje. Početkom 2014. godine preuzima dužnost voditelja Pravne službe Mešihata, završava Diplomatsku akademiju, jednogodišnji stručni studij pri Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske te obnaša dužnost člana Savjeta za nacionalne manjine pri Vladi Republike Hrvatske ispred bošnjačke nacionalne manjine. Navodi da su Bošnjaci tijekom njegovog mandata postali vidljiviji u javnosti službenim priznanjem grba i zastave Bošnjaka u Republici Hrvatskoj itd.

Bošnjaci – najbrojnija manjina bez zastupnika u Saboru

Objašnjavajući slogan svoje kampanje “Složimo život zajedno” Meškić kaže da poručuje da u utrci za Hrvatski sabor nije važan pojedinac, nego tim, skupina ljudi koji podržavaju ovaj projekt, bez obzira što se natječu za jedno saborsko mjesto u 12. izbornoj jedinici albanske, bošnjačke, makedonske, crnogorske i slovenske nacionalne manjine.

Bermin ističe da su Bošnjaci druga nacionalna manjina po brojnosti u Hrvatskoj, sudjelovali su u Domovinskom ratu, lojalni su i odani hrvatskoj državi, 25.000 Bošnjaka je branilo Republiku Hrvatsku, 3.500 je branitelja invalida proisteklo iz zadnjeg rata, a 1.187 Bošnjaka je poginulo za ovu državu.

“S obzirom na doprinos kojeg daju i da se ne trebaju integrirati, smatram da zaslužuju svog predstavnika u Saboru te da će ova kampanja to promijeniti. 12. izborna jedinica bila je predviđena za Bošnjake u Hrvatskoj jer su gotovo dvostruko brojniji od svih drugih pa i od Albanaca, ali zbog naše poslovične nejedinstvenosti i rascjepkanosti mi smo izgubili tu poziciju. Ljudi su izgubili povjerenje u osobu Bošnjaka koji bi ih predstavljao, meni je cilj to povjerenje vratiti. Muslimani su dobro prezentirani i dobro valorizirani u hrvatskom društvu, međutim Bošnjaci kao nacionalna odrednica, nismo politički vidljivi”, poručuje Meškić.

Između ostaloga, cilj mu je izgraditi bh. kulturni dom, odnosno Bosansku kuću, upravo kao bi Bošnjacima vratio političku adresu, ali i mjesto gdje bi se Bošnjaci, Albanci i drugi okupljali i određivali vlastite prioritete. Projekt bi financirale bošnjačke asocijacije u Hrvatskoj, a zalaže se i za osnivanje Katedre za bosanski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

“Bosanski jezik donedavno nije bio prepoznat u službenom nastavnom programu u Republici Hrvatskoj, a jezik je temeljna odrednica i identifikacijski list političkog naroda”, smatra te među ciljeve ubraja i izdavanje leksikona Bošnjaka u Hrvatskoj s ciljem da većinski hrvatski narod prepozna bogat doprinos Bošnjaka hrvatskom društvu.

Hrvatska i BiH trebaju razgovarati na političkom nivou

“Odnos Bosne i Hercegovine i Hrvatske, čini mi se, nikad nije bio lošiji, jer se susreti na najvišim političkim razinama ne događaju između najviših dužnosnika. Najviši dužnosnici iz Hrvatske posjete određene političke predstavnike u Hercegovini, konkretno predstavnike HDZ-a BiH, i razgovaraju s njima, a ne odu prilikom te posjete u političko Sarajevo gdje bi se dogovarali s državom BiH. Dok se ne počne razgovarati na državnom, oficijelnom nivou, i dok se ne zanemare etničke podjele, situacija neće ići naprijed”, poručuje Meškić i nastavlja:

“Politika Hrvatske prema BiH je nekad patronizirajuća, misli da bi mogla nametati i naturiti rješenja te da smo mi možda čak pametniji i mudriji od njih dolje. Ista takva politika, možda jače žestine, ide iz Srbije, iz Beograda”, uočava Meškić te smatra da je svako ovakvo miješanje izazivalo još poremećenije odnose unutar BiH, ali i između država.

Migrantska kriza

Jedan od zajedničkih problema dvije zemlje je povećan broj migranata koji s istoka pokušavaju doći do zemalja Zapadne Evrope.

“Migrantska kriza problem je jer na istočnoj granici BiH migranti slobodno ulaze, prije je to bila potpuno porozna granica, a na zapadnoj granici s Hrvatskom dolazi do blokade. S druge strane Republika Srpska sa svog zamišljenog teritorija gura migrante u Federaciju, u Bihaćku krajinu, što izaziva kaos u BiH koji se prelijeva u Hrvatsku, jer je dio Europske unije i dužna je zaštiti svoje vanjske granice. Republika Hrvatska ne može sama riješiti te probleme, mora ih riješiti u okviru europske politike koja ni sama ne zna kako to riješiti. Nekad je postojalo društvo dobrodošlice gospođe Merkel, danas je to orbanovska dobrodošlica. BiH neće sama moći riješiti to pitanje bez EU i Hrvatske”, zaključuje Meškić.

Za komemoraciju bez vraćanja ideja iz prošlosti

Pitanje koje je posljednjih dana dodatno produbilo probleme između dvije zemlje je i komemoriranje stradalima na Bleiburgu i misa u Sarajevskoj katedrali koja je održana pod sponzorstvom Hrvatskog sabora.

“Moramo razdvajati žrtve Bleiburga i Jasenovca, s obzirom da su u Jasenovcu nastradali potpuno nedužni ljudi dok su na Bleiburgu stradali pripadnici ustaške vojske, dijela četnika, poražene vojske koja je bježala”, kaže Meškić iznoseći svoj stav prema ovom povijesnom periodu i dodaje:

“Svaka žrtva zaslužuje svoju komemoraciju, pijetet i poštovanje. Komemorirati žrtve misom ili bilo kojim drugim vjerskim obredom je u redu. Međutim, način i mjesto komemoriranja, kad se izabere Sarajevo, a znate da su Luburić, Francetić i ostali čelnici NDH počinili zlodjela dolje, s razlogom vidim i razumijem građane Sarajeva i BiH zašto protestiraju i mislim da se to moglo puno mudrije odraditi. Većinska politika u Hrvatskoj podržava komemoraciju s aspekta žrtve i to je u redu, ali je pitanje dolaze li ljudi na Bleiburg komemorirati promovirajući suosjećanje ili dolazi do porasta radikalnijih ideja i neoustaštva. Volio bih više vidjeti komemoracije za žrtve, a manje vraćanja ideja iz prošlosti koje su koštale skupo mnoge na ovim područjima”, kaže Meškić.

Politička nevidljivost

S timom je u okviru kampanje obišao velik dio Hrvatske te posjetio Bošnjake značajne za politički život Hrvatske, a već je počeo i drugi krug kampanje za koju predviđa da će biti masovnija po okupljanju.

“Bošnjake na terenu najviše smeta politička nevidljivost u Hrvatskoj, shodno zastupljenosti i povijesnim zaslugama svi su unisono jasni da trenutno u Saboru, preko zastupnice Ermine Lekaj Prljaskaj, nisu zastupljeni interesi bošnjačke zajednice. Drugi problemi odnose se na egzistencijalnu ugrozu, zapošljavanje i političko zastupanje na lokalnoj i regionalnoj razini”, tvrdi Meškić.

Uočava da je problem male izlaznosti Bošnjaka u Hrvatskoj na izbore i njihovo neglasanje na manjinskoj listi.

“Dosta naših ljudi nije se izjasnilo Bošnjacima, još uvijek su s velikim slovom ‘M’, a riječ je uglavnom o starijim ljudima na terenu”, poručuje.

Odnosi moraju biti bolji

Meškić je govorio i o odnosima unutar SDA Hrvatske i odnosima stranke sa SDA BiH, koji nisu na očekivanom nivou.

“Odnosi unutar SDA Hrvatske bolji su nego ikada, jer je došlo do katarze u stranci, završena je politička borba i unutarstranačko previranje. Stranka se konsolidirala i podržala me kao Bošnjaka kandidata za Hrvatski sabor”, tvrdi Meškić i ističe da je kandidat i SABAH-a, krovnog tijela bošnjačkih asocijacija u RH koje čini 37 udruga.

On kaže da situacija između SDA Hrvatske i SDA BiH nije na nekoj naročitoj razini, a nekada mu se čini da su ti odnosi i maćehinski.

“Čini mi se da SDA BiH ne prepoznaje potrebe Bošnjaka u Hrvatskoj i da bi trebala puno više surađivati sa svojom sestrinskom strankom i da mi iz Hrvatske razumijemo puno bolje probleme naših ljudi u Hrvatskoj, nego iz bilo koje druge države pa i iz BiH”, ocjenjuje mladi političar.

Upozorava da se politički predstavnici Bošnjaka iz BiH, kada dođu u Hrvatsku, ne sastaju s političkim predstavnicima Bošnjaka u Hrvatskoj, poziva na uvažavanje političkih predstavnika u Hrvatskoj i dodaje:

“Zajedno smo jači, a ovako smo prepušteni sami sebi. Program temeljim na Bošnjacima u Hrvatskoj i na tome temeljim svoju pobjedu, jer želim prepoznati njihove potrebe. Naravno da želim suradnju s BiH, jer sam rođen u Doboju, to je moja matična domovina.”

Meškić se dotakao i odnosa prema ratnim zločinima i genocidu nad Bošnjacima Srebrenice, odnosu prema bosanskom jeziku i teritorijalnom integritetu zemlje u kojoj je rođen.

“Svaki put kada netko bude negirao genocid na mojim narodom, bosanski jezik, kada bude govorio o suspektnim teritorijima BiH, moj glas će se za govornicom čuti i tu nema uzmaka”, poručuje Meškić prije izbora.

Koaliranje s mandatarom

On kaže da su Bošnjaci na izborima 2015. godine imali osam kandidata, 2016. na privremenim izborima pet kandidata, a ove, 2020. godine, Bošnjaci će imati tri kandidata.

“Nije važno jesam li lijevo ili desno, zastupat ću interese nacionalnih manjina. Bilo bi netalentirano staviti se u opoziciju i zastupati te stavove kada znamo da nikada nijedan manjinski zastupnik nije bio u manjini, jer ništa se ne može napraviti iz opozicije. Mi ćemo koalirati s mandatarom, s onim tko bude imao većinsku podršku Hrvatskog sabora da bi zaštitio interese manjina iz 12. izborne jedinice”, jasno poručuje.

Islamska zajednica u Hrvatskoj ogradila se od svih kandidata za parlamentarne izbore 2020. godine, što Meškić smatra najmudrijom odlukom i dodaje da se vjerska zajednica ne treba direktno miješati u politički život i protežirati jednog od kandidata.

“Dio sam Islamske zajednice u Hrvatskoj kao vjernik, ali ovo je politička priča SDA Hrvatske, SABAH-a, udruga i pojedinaca koji mi pružaju podršku na terenu”, zaključuje Meškić.

Za kandidaturu na manjinsku listu u 12. izbornoj jedinici potrebno je prikupiti sto potpisa birača do 16. juna, kada će se i službeno znati svi kandidati za Hrvatski sabor, a sve do parlamentarnih izbora koji su 5. jula, Meškića i sve ostale u utrci za mandat čeka kampanja, obilazak terena i osvajanje povjerenja birača.