Bh. delegacija, sastavljena od 70 ljudi, u Brisel stigla s optimizmom. Dočekala ih realnost

Delegacija Bosne i Hercegovine u punom sastavu, od najnižeg do najvišeg nivoa vlasti. U Brisel stigli s optimizmom, a dočekala ih realnost. Otvaranje pregovora priželjkivano u decembru, a sada je gotovo potpuno izvjesno da će, ipak, biti u martu, navodi Federalna.ba. Sastanci konstruktivni, ali s varnicama i bez previše detalja za javnost. Teme brojne. Od Izbornog zakona do ključnih zakona za reformu pravosuđa. Pomaka ima, ali i još mnogo posla. Uz iskazano opredjeljenje ka Evropskoj uniji, bh. lideri ostali na istim pozicijama i pri različitim stavovima.

“Svi iz BiH imamo isti cilj. Jasno da želimo napraviti put ka evropskim integracijama i ono što je jasno da i Oliver Varhelji nije daleko od takvog razmišljanja i on jasno želi podruprijeti i do sada je podupirao BiH u svim ovim nastojanjima da otvorimo pregovarački proces”, kazao je predsjedavajući Zastupničkog doma BiH Marinko Čavara (HDZ BiH).

“Važno je da su svi akteri ponovili spremnost da se nastavi sa implementacijom. Ne znam da li baš u decembru možemo očekivati drugačiji stav od onog koji je dala Evropska komisija. Ja procjenjujem da će biti isti”, kazao je predsjednik NiP-a Elmedin Konaković.

“U martu nam je realna šansa ukoliko uradimo neke stvari koje su potrebne, a to je stvarno zadaća nas, a ne Evropske unije i Evropske komisije. Vrata su otvorena, trebamo samo proći kroz njih”, kazao je predsjednik NS-a Edin Forto.

Na tom putu ima mnogo izazova koji treba da se riješe. Mora se prije svega poštovati Ustav BiH. Mora se poštovati činjenica da Evropska unija traži prilagođavanje kroz reforme, a to je da odluke donose lokalni faktori u smislu da se opredjeljuju za Evropsku uniju, a ne da to čine stranci”, kazao je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.

Izazovi već čekaju. Među prvima, minimum za otvaranje pregovora – zakon o sudovima BiH koji čeka da državna koalicija konačno odluči gdje će smjestiti apelaciono vijeće Suda BiH.

“Ostaje isti problem, a to je da apelaciono vijeće ima sjedište u Banjoj Luci. Još nemamo saglasnost za takvo nešto, ali cijenim – kada bi se to moglo donijeti još kroz zakon koji je vezan za pranje novca što je uobičajena, stvar kako bi Bosna izbjegla i mi u RS-u izbjegli da budemo na nekim negativnim listama”, istakao je Dodik.

“Nekih varijacija je bilo danas ponovo. Mi mislimo da zaista nema smisla da to sjedište bude u Banjoj Luci”, dodao je Konaković.

Nešto blaži stavovi lidera SNSD-a u Briselu, ipak, čekaju realizaciju. Do tada, uprkos boljoj atmosferi, nema promjena.

“Uskladiti riječi i djela u BiH nije lahak posao i u tom smislu ja sam se, uslijed političkog iskustva, naučio da vjerujem onda kad se nešto dogodi, a ne kad se obeća”, kazao je SDA-ov Safet Softić, delegat u Domu naroda BiH.

Osim reformi, na stolu, još jednom i plan rasta za Zapadni Balkan. Značajna finansijska pomoć, za koju BiH još nije ispunila uslove. U naredna dva dana lideri moraju dostaviti reforme i projekte koji bi bili dio ovog plana.

“Paket rasta će imati neke finansijske poticaje za projekte, za budžet, ali bit će vezani neki uslovi ispred Evropske komisije”, pojasnio je Forto.

“Ako ti uslovi znače prekompoziciju ustavnih rješenja, onda moramo biti svjesni činjenice da mi iz RS-a nismo partner za takvo nešto”, poručio je ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac (SNSD).

Otvaranje pregovora i plan rasta, gdje je tu BiH? Jasnije će biti sredinom ovog mjeseca, kada će Evropsko vijeće odlučiti kome će otvoriti put do članstva.

Inače, reporterka FTV-a koja se javila iz Brisela kaže da nikad više bh. političara nije bilo istovremeno u zgradi Evropske komisije: ” Otprilike 40 predstavnika zakonodavne i izvršne vlasti sa svih razina i kad tome dodamo njihove savjetnike – otprilike 70 građana BiH bilo je danas u zgradi Evropske komisije”.