Bh. poljoprivrednici na mukama: Suše li se izvori domaće hrane?

Nedostatak padavina i ekstremno visoke temperature doveli su poljoprivredu Evrope, pa i Bosne i Hercegovine, u nezavidan položaj

Suša. Sasvim prirodna pojava koja sada, kao i mnogi drugi prirodni procesi, postaje globalni problem. Već godinama je tako u dijelovima Azije, Afrike, Australije, te Sjeverne i Južne Amerike, a u posljednjim godinama – i Evropa muku muči sa nedostatkom kiše. Španija već godinama uvodi metode borbe protiv dezertifikacije, odnosno procesa nastanka pustinje. Čak 20 posto Španije već je dezertifikovano, a dodatnih 30 posto je u procesu. U Italiji i Francuskoj nekada silne rijeke mogu se u sušnim ljetima pregaziti bez problema. I Bosna i Hercegovina u toj muci saosjeća. A naročito njeni poljoprivrednici.

SLABIJI KVALITET

Predstavnik poljoprivrednika Federacije BiH Nedžad Bićo smatra da nije sušno, nego je presušno. Zemlji nedostaje vlaga, a od kultura je ugroženo sve što dolazi na berbu: dobar dio voća i veliki dio povrća, kaže Bićo.

Teško je danas biti poljoprivrednik i u dobrim uslovima, a pogotovo u vrijeme
klimatske krize

Tako je iz godine u godinu. Od 2000. do danas, gotovo svaka druga godina bila je sušna (2000, 2003, 2007, 2011, 2012, 2017, 2019, 2021, 2022. i 2023). U nizu sušnih, i ova 2024. može se uporediti sa sušom iz 2012. i 2022. godine koje su bile najintenzivnije, kazali su za Oslobođenje iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda. U posljednja dva mjeseca sušom su najviše pogođeni centralni predjeli Bosne i Hercegovine, a ponajviše Srednjobosanski, Zeničko-dobojski i Hercegovačko-neretvanski, te Kanton Sarajevo. Ali, kako kaže Bićo, pogođeno je sve: “I ono gdje je bilo padanja, to je bilo u vidu grada koji je napravio štetu nepopravljivu”.

Čak i na sjeveru zemlje, gdje je količina padavina bila veća nego u centralnim predjelima, suša predstavlja veliki problem. Kukuruz je najzastupljenija kultura širom Semberije, Posavine i područja Majevice – a sada i on ispašta. Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Semberije i Posavine, kaže: “Jednostavno su visoke i ekstremne temperature uništile jedan dio roda. Mi u udruženju poljoprivrednika mislimo da je najmanje 40 posto uništeno, da će biti smanjeni prinosi, a to znači da se poljoprivredni proizvođači moraju prilagoditi. Što se tiče kukuruza, on će biti malo lošijeg kvaliteta – ali vidite i sami da kada prinosi padnu ispod 50 posto, onda će biti teško opstati i matematički i na bilo koji način”.

Matematika, barem ova klimatska i meteorološka, ne ide naruku poljoprivrednicima. Ne samo da se ne prognozira dovoljna količina padavina u naredni mjesec nego je izvjesno da će se trend sušnih godina samo pogoršati u budućnosti, baš kao i ekstremni vid padavina – poput grada. Kako onda izgleda budućnost naše poljoprivrede?

“Budućnost poljoprivrede će biti onakva kakvu je kreira prvo politika, a drugo kako struka odredi. Ovdje sad samo treba što više uključiti struku, da oni rade sa naučne strane na ovim klimatskim promjenama, da se malo sjemena mijenjaju, da se uvode ona koja su otporna na vlagu, otporna na sušu”, govori Bićo.

Za poljoprivrednu budućnost ćemo se morati boriti, smatra i Savo Bakajlić.

ZAŠTITA DOMAĆEG

“Mi se moramo boriti protiv toga, odnosno redukovati neke stvari da bismo pokušali preživjeti i da ovaj narod u Bosni i Hercegovini jede što zdraviju hranu, jednostavno da se zaštiti domaća proizvodnja. I to je jedna od mjera sigurnosti, bez obzira na ovu sušu”, poručuje on.

Ostaje neizvjesno hoće li politika i struka udružiti snage u pronalaženju adekvatnih rješenja.