Bh. privreda gubi milione KM zbog neotvaranja novog GP Gradiška: Nepovratni sati čekanja i za građane

Novi Granični prijelaz Gradiška i dalje nije u funkciji iako je trebao biti svečano otvoren prije tačno tri mjeseca. Zbog nesuglasica u Upravnom odboru Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, na gubitku su privrednici i obični građani.

Iako je legitimno tražiti poravnanje prihoda i utvrđivanje koeficijenata raspodjele sredstava, blokada u Upravnom odboru UIO BiH pokazuje kako institucionalni sporovi mogu imati direktne negativne posljedice na građane i privredu.

Umjesto da se postojeći spor rješava kroz nadležne pravne i institucionalne mehanizme, njegova refleksija na funkcionisanje važnog saobraćajnog čvorišta dovodi do milionskih gubitaka i dodatno opterećuje građane i privrednike.

Nepuštanje u promet novog graničnog prijelaza preko rijeke Save između BiH i Hrvatske ima više ekonomskih posljedica za Bosnu i Hercegovinu, posebno za transport, trgovinu i logistiku. Gubici se uglavnom javljaju kroz duga čekanja na granici, povećanje troškova transporta i sporiji protok robe.

Procjene privrednika govore da se gubici mjere u milionima KM, jer se negativne posljedice gomilaju iz dana u dan s obzirom da blizu 90 posto robe cestovnim putem prema Evropskoj uniji ide ovim pravcem.

Službeni podaci o prometu na starom graničnom prijelazu, koji se i danas koristi, pokazuju da je riječ o vrlo jakom čvorištu. U 2024. godini evidentirano je 4.924.977 putnika, 1.778.791 putničko vozilo, 28.005 autobusa i 252.723 teretna vozila (ulaz+izlaz).

Nezvanične procjene su da su od 11. decembra do danas, zbog nepuštanja u funkciju modernog graničnog prijelaza, privrednici “izgubili” blizu četiri miliona KM.

Službeni podaci vanjske trgovine Hrvatske pokazuju da je u 2024. vrijednost izvoza u BiH iznosila oko 2,69 milijardi eura, a uvoz iz BiH oko 1,19 milijardi eura. To, naravno, znači da sve prolazi preko ovog koridora, ali potvrđuje važnost cestovnih veza na ovoj granici.

Ključni problem zašto GP Gradiška nije otvoren je odluka eksperta u Upravnom odboru Uprave za indirektno oporezivanje BiH Zijada Krnjića.

Krnjić ne želi glasati za izmjene Pravilnika o sistematizaciji radnih mjesta što je preduslov za otvaranje novog GP, sve dok se ne donese odluka o raspodjeli prihoda od putarine za autoputeve i puteve te odluka o utvrđivanju privremenih koeficijenata za raspodjelu sredstava za period oktobar – decembar 2025. godine.

I dok Krnjić insistira na raspodjeli prihoda i utvrđivanju koeficijenata, SNSD-ov ministar finansija i predsjednik UO UIO BiH ne želi tu tačku dnevnog reda uopšte staviti na sto, što dovodi do blokade kada je u pitanju otvaranje novog GP Gradiška.

No pitanje je zašto od jednog problema, praviti dva, kada se zna da je Federacija BiH u julu 2025. godine podnijela tužbu protiv Republike Srpske i Upravnog odbora UIO BiH. To znači da će, kad-tad, ovaj slučaj dobiti i sudski epilog.

“Upravni odbor UIO je propustio izvršiti zakonom propisanu dužnost iako su svi izračuni bili blagovremeno dostavljeni od strane OMA-e. Takvo propuštanje direktno je proizvelo štetu čime je osnovana odgovornost Upravnog odbora UIO… Iako su bili dostavljeni prijedlozi OMA-e, Upravni odbor ih nije uvrstio na dnevni red sjednica, a u slučaju da jeste nisu podržani od strane predstavnika u UO UIO iz Republike srpske bez bilo kakvog argumenta ili primjedbe na dostavljene obračune, objašnjava u tužbi federalni pravobranilac”, navedeno je, između ostalog, u tužbi.

Tužba teška preko 73 miliona KM je podnesena zbog neosnovanog bogaćenja RS-a, a na štetu Federacije BiH.

Eksperta kojeg je imenovala Vlada FBiH Zijada Krnjića aktuelna Vlada Federacije BiH je “zatekla” na toj poziciji. Njegov mandat ističe u septembru ove godine i do tada ne može biti zamijenjen.

“Takozvanog eksperta Krnjića smo zatekli tamo i ne možemo ga promijeniti zakonski dok mu ne istekne mandat. On zastupa politiku SDA i politika SDA je ‘što gore to bolje’ u ovoj zemlji”, rekao je u decembru prošle godine federalni premijer Nermin Nikšić komentarišući ovu temu.

Prema njegovim riječima stav Vlade FBiH ne oslikava Krnjićevo (ne)djelovanje. Zato je neophodno razdvojiti političko-ekonomske sporove od pitanja koja direktno utječu na svakodnevni život i ekonomiju te omogućiti što hitnije stavljanje novog graničnog prijelaza u funkciju s obzirom na to da se paralelno vodi sudski proces koji će riješiti i Krnjićev problem.