BiH nije napravila nikakav napredak

BiH nije napravila nikakav napredak

Evropska komisija u Izvještaju o napretku Bosne i Hercegovine, koji će sutra biti predstavljen u Briselu, izraziće svoje nezadovoljstvo i razočaranje zastojem kada je riječ o procesu evropskih integracija.

Jedan od glavnih razloga za zastoj, kako se navodi u izvještaju, koji će u sjedištu evropskih institucija predstaviti Štefan File, komesar za proširenje Evropske unije, jeste nedostatak kolektivne volje da se krene naprijed.

Komisija će u izvještaju, u kontekstu cijelog regiona, još jednom naglasiti neophodnost reforme javne uprave, ali i potrebu jačanja civilnog društva.

Kada je konkretno riječ o Bosni i Hercegovini i preporukama šta bi trebalo uraditi, onda se pominje neophodnost sprovođenja ekonomskih reformi, s naglaskom na Sporazum za rast i zapošljavanje u BiH, koji je predstavljen u julu, a koji predstavlja pragmatičan program čiji je cilj brz ekonomski rast i stvaranje novih radnih mjesta. U izvještaju se navodi i potreba za sprovođenjem nacionalne ekonomske reforme.

Ono što će biti jedna od preporuka Evropske komisije svakako je i sveobuhvatna koordinacija, jer, kako se navodi, “Bosna i Hercegovina mora da govori jednim glasom”, kada je riječ o evropskim integracijama.

Komisija u izvještaju izražava i nadu da će vlast nakon predstojećih izbora biti brzo formirana, kako bi se nastavilo s neophodnim reformama.

Strategija

Izvještaj o napretku pratiće i dokument Strategija proširenja za 2014-2015, gdje se očekuje da će biti naglašeno da u narednom periodu neće biti prijema novih članica, ali da se proces integracija nastavlja.

“Za razliku od proteklih nekoliko godina, kada su za BiH tražene varijacije različitih izraza o malom napretku, poput ‘mali progres’ ili ‘ograničen progres’, ove godine zaista treba biti iskren i kazati: BiH nije napravila nikakav napredak. Od svih zemalja u regionu, BiH je zaista postala ‘problematično dijete’. Ovo je veoma zabrinjavajuće”, kazao je danas medijima u Briselu neimenovani visoki zvaničnik EU.

Naglasio je, kako su prenijeli federalni mediji, da Evropska komisija cijeni komplikovanu ustavnu strukturu BiH, ali to ne može da bude izvinjenje za bh. vlasti, koje nisu pokazale istinsku volju za pregovaračkim procesom. To je nešto što, naglasio je on, ako se nastavi, može zaista uništiti BiH.

Iako ovakva upozorenja kada je riječ je o BiH, kako je naglasio, postaju iz godine u godinu frustrirajuća, Brisel ne namjerava da digne ruke do intenzivne saradnje sa bh. zvaničnicima.

Izjašnjavanje

Predsjedništvo BiH nije se izjašnjavalo o izvještaju Evropske komisije o napretku BiH za 2014. jer, kako je danas istakao Nebojša Radmanović, srpski član Predsjedništva BiH, iako je bio najavljen susret sa delegacijom Evropske komisije, do njega nije došlo.

“Izvještaj će biti najlošiji dosad. No, zašto je to tako ima o čemu da priča EU i ovdje u Sarajevu i u Briselu. Tačno je da smo zbog toga najodgovorniji mi u BiH, ali svi oni koji smatraju da u tome nema odgovornosti EU, varaju se”, naglasio je Radmanović ističući kako govori u lično ime, a ne u ime Predsjedništva BiH.

On je istakao kako su problemi nastali 2008. godine “nedozvoljavanjem Evropske komisija BiH da podnese aplikaciju za članstvo”.

Radmanović je ustvrdio kako “EU ne vodi dovoljno računa o onima koji žele da idu ka Briselu”.

“Predstavnici EU i u Sarajevu i u Briselu samo nam drže predavanja, a nema nikakve pomoći”, naglasio je Radmanović.

Zbog ponašanja i postupaka EU, ne samo prema BiH, već i u regionu, član Predsjedništva BiH izrazio je strahovanje da će doći do evroskepticizma, posebno nakon odluke Evropske komisije da do 2019. godine ne bude novog proširenja EU.

“Uprkos tome, i nakon opštih izbora u BiH vjerujem kako ćemo mi ostati na putu EU”, zaključio je Radmanović.

Poglavlja 23 i 24

Zemlje zapadnog Balkana u narednom periodu će se mnogo ticati ispunjavanje obaveza iz poglavlja 23 i 24, odnosno oblasti vladavine prava. Zato je naglašeno da zemlje poput BiH treba što prije da započnu pregovore o operativnom sporazumu, između ostalih, sa EUROPOL-om.

Kad je riječ o Srbiji, istaknuto je kako se ta država, ipak, počela posmatrati kao nešto poput lokomotive u regiji. Za Srbiju je uočen određeni progres u odnosu na prošlu godinu, ali naglašeno je da se od ove države mnogo očekuje kada je riječ o ispunjavanju obaveza iz poglavlja 23 i 24.

Što se tiče dijaloga sa Kosovom, naglašeno je da se od obje zemlje, ipak, očekuje jači angažman u ovom procesu.

Crna Gora trenutno prednjači u svojim aktivnostima, kada je riječ o poglavljima 23 i 24, dok ovo nije bila dobra godina za Makedoniju, za razliku od Albanije, koja je u junu postala zemlja kandidat.

“BiH je među mojim prioritetima”

BiH će biti među mojim prioritetima, poručila je sinoć, tokom saslušanja u Spoljnopolitičkom odboru Evropskog parlamenta, Federika Mogerini, kandidat za šefa evropske diplomatije, nasljednica Ketrin Ešton.

Tokom dugog saslušanja odgovarala je na brojna pitanja evropskih parlamentaraca, a Lojze Peterle, slovenački političar, upitao je šta namjerava da radi kada je BiH u pitanju.

“Kada su pojedinačne države zapadnog Balkana u pitanju, BiH će biti moj prvi prioritet. Nakon izbora tamo, hitno ćemo morati sprovesti reforme iz programa razvoja i zapošljavanja”, istakla je ona.

Ovaj program usvojen je ljetos na konferenciji koju je Evropska unija organizovala poslije majskih poplava, a predviđa duboke sektorske reforme kojima će se obezbijediti ekonomski rast i nova radna mjesta za BiH.

“Treba da budemo spremni da nagradimo bh. vlasti čim ispune ono što tražimo od njih”, podvukla je Mogerinijeva.

Alenka Bratušek, bivša premijerka Slovenije, nije dobila zeleno svjetlo EP za poziciju potpredsjednika Komisije za energetiku. Ako se Bratušekova povuče, što mnogi očekuju, Tanja Fajon ima velike šanse da uđe u novi saziv Evropske komisije.

Agencije

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE

NAJNOVIJE