BiH očekuje nove kilometre cesta, elektrane, ukidanje šaltera

BiH očekuje nove kilometre cesta, elektrane, ukidanje šaltera

Od kapitalnog projekta solarne elektrane snage 150 MW, preko novih vjetroelektrana na planinskim visovima Hercegovine i srednje Bosne pa do novih kilometara autoputa i važnih obilaznica oko značajnih privrednih središta – Bosnu i Hercegovinu u 2024. godini očekuje značajan zamah u investicijskom smislu, piše Večernji list BiH.

Poticanje rasta

Takav scenarij, koji će generirati nova radna mjesta, posebno je važan u vremenima smanjenje ekonomske aktivnosti koja se očekuje i na evropskom nivou kao posljedica borbe protiv inflacije, pa iako ne možemo govorimo o recesiji u pravom smislu, utjecaja na domaće kompanije svakako ima. Javne investicije stoga se nameću kao važan faktor uz koji će se održati dovoljan nivo ekonomske aktivnosti, a pritom svakako treba navesti i kako je Međunarodni monetarni fond nedavno iznio ocjenu da bi vlasti trebale utvrditi moguće uštede u tekućoj potrošnji za 2023. i izbjeći rezove već niskih javnih ulaganja koja potiču rast.

Kada govorimo o energetici, trend koji je primjetan nekoliko godina, a koji će dobiti na zamahu i u idućoj, odnosi se na gradnju postrojenja iz obnovljivih izvora energije, a među njima se posebno ističe kapitalni projekt fotonaponske elektrane “EP HZ HB 1” privrednog društva JP Elektroprivreda HZ HB d. d. Mostar koji se gradi na području Stoca. O kakvom je objektu riječ, dovoljno govore i brojke prema kojima je odobrena snaga od čak 150 MW (primjera radi, snaga Nuklearne elektrane Krško je 696 MW), a planirana godišnja proizvodnja električne energije 263 Gwh. Ovaj projekt svakako će biti značajan doprinos u procesu usklađivanja s politikama Evropske unije koje su vidljive kroz stratešku viziju Evropske komisije za postizanje klimatske neutralnosti privrede do 2050., kao i viziju programa djelovanja za okoliš do 2030. U kontekstu Evropske unije treba napomenuti i kako je Evropska komisija prije nekoliko dana, u okviru EIP-a, najavila dvije nove vjetroelektrane u BiH vrijedne 63,6 miliona eura – na Vlašiću i u Poklečanima.

U pogledu cestogradnje 2024. godina donosi važne vijesti, a okidač je bila nedavna odluka Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i EU kojom je podržana dionica Mostar sjever – Mostar jug. Tomu treba dodati i aktivnosti na pripremi izgradnje tunela Prenj, a kako je nedavno potvrdio v. d. direktora JP Autoceste FBiH Denis Lasić, čeka se potvrda Banke da se krene s drugom fazom tendera, a to je zahtjev za finansijske ponude. Procjena svih troškova ovog velikog projekta je 550 miliona eura s rokom izgradnje od šest godine. U nekoliko idućih mjeseci radovi bi trebali početi od petlje Mostar sjever do Bune, čime će u izgradnji biti blizu 30 novih kilometara autoputa kroz Hercegovinu, dok se na sjeveru BiH već gradi 50 kilometara autoputa, a uskoro se očekuju radovi i na posljednjoj dionici od Maglaja do Žepča u dužini od 12 kilometara. U pogledu brzih cesta trenutno se gradi jedan od LOT-ova brze ceste Lašva – Nević Polje, a u 2024. se očekuju i aktivnosti na realizaciji brze ceste Nević Polje – Turbe. Na jugu se ipak očekuje početak realizacije projekta izgradnje brze ceste od Mostara, preko Širokog Brijega do granice s Republikom Hrvatskom. Unsko-sanski kanton bit će zastupljen kroz najavljeni projekt gradnje brze ceste Bihać – Cazin – Velika Kladuša. Kada je riječ o RS-u, o fokusu su radovi na autocesti od Bijeljine do Rače, na dionici autoputa na koridoru Vc na dobojskoj obilaznici i privode se pripremni radovi na dionici autoceste od Vukosavlja do Brčkog, dok se očekuju i radovi na dionici od Bijeljine do Brčkog.

EU sredstva

Javnim investicijama bi se ipak mogle smatrati i aktivnosti na različitim nivoima vlasti koje za cilj imaju procese digitalizacije šalterskog sistema, a što će ipak otvoriti nove perspektive u pogledu privatnog investicijskog kapitala. A za oporavak sektora poljoprivrede od strateškog će značaja biti politički dogovor oko uspostave strukture potrebne za korištenje sredstava EU-a iz programa IPARD koji ima budžet od 990 miliona eura, piše Večernji list BiH.

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE

NAJNOVIJE