BiH se sve više zadužuje, javni dug ove godine premašio 12 milijardi KM

Prema kvartalnom pregledu javnog duga Bosne i Hercegovine za treći kvartal ove godine, koji je objavljen u novembru, dug iznosi više od 12 milijardi KM s jasno izraženim trendom rasta.

Na vanjski dug otpada 8,6 milijardi KM, na unutrašnji 3,6 milijardi, a kretanje ukupnog javnog duga je na nivou od 35 posto bruto domaćeg proizvoda BiH.

“U poređenju s okruženjem, mi jesmo manje zaduženi, ali svaki dug vas stavlja u neku vrstu ovisnosti spram vaših povjerilaca. Posebno je danas RS u osjetljivoj situaciji, jer je njihov javni dug per capita duplo veći u odnosu na FBiH, stoga su i inicijative za kreditiranje glasnije u vlasti RS-a”, kaže za Klix.ba ekonomski analitičar Damir Bećirović.

Ekonomski gledano, dug sam po sebi nije problem ukoliko generiše prinos, dodaje on, u ovom slučaju ekonomski rast, koji omogućava njegovo redovno servisiranje, u protivnom dolazite u začarani krug otplate dugova novim zaduženjima.

“Vezano za novi paket zaduženja kod MMF-a, drago mi je da su kolege ekonomisti reagovali na odgovoran način dopisom MMF-u u kojem traže od njih da ne odustanu od metodologije ‘mrkve i štapa’ koja je vezana za način odobravanja i trošenja sredstava MMF-a. Reakcije javnosti pokazuju da imamo ljude koji su spremni javno otvarati teme koje nas sve zanimaju”, kazao je.

Sve države u reakciji na ovu krizu povećavaju danas svoj javni dug, tako da ni mi nismo izuzetak u tome, nastavlja on.

“Živimo u eri jeftinog novca. Bit će interesantno vidjeti efekte ovakvog pristupa u budućnosti, jer ovdje se radi o krizi ‘realne ekonomije’, a ne finansijskoj krizi kao što je to bio slučaj 2008. godine, a to se vidi iz činjenice da berzanski indeksi na NYSE dostižu historijske maksimume. Iako je naše zadužnje vjerovatno neminovno, trošenje tih sredstava ne mora biti onako kako smo to navikli raditi, uglavnom u tekuću budžetsku potrošnju. To je suština poruke kolega ekonomista”, navodi on.

On kaže kako ta sredstva moraju biti finansijska osnova za pokretanje procesa koji će nam omogućiti kvalitetniji izlazak iz krize, jer kasno je za sprečavanje krize, treba gledati u budućnost.

“To podrazumijeva ubrzavanje procesa digitalizacije društva, započinjanje ozbiljnih reformi socijalnih sistema, jačanje transparentnosti i finansijske odgovornosti, podizanje efikasnosti javne uprave i jačanje produktivnosti ekonomije. Potrebno je napustiti socijalni pristup pomoći ekonomiji, mi se moramo okrenuti sektorima ekonomije koji generišu najvišu dodatnu vrijednost i koji su izvozno orijentirani”, kazao je.

Istraživanja na nivou EU pokazuju da je ključ ekonomskog rasta u srednjim preduzećima.

“Prema mom mišljenju, mi trebamo ojačati ovaj segment privredne strukture, jer je njihov potencijal za rast i zapošljavanje najveći. To znači da se sredstva ne dijele po tome ko je glasan i utjecajan, nego po kriteriju kvalitetnih projekata usmjerenih na ostvarenje ovih ranije navedenih ciljeva”, kazao je Bećirović.

Naša zemlja je u toku pregovora s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) za novi aranžman težak 1,5 mlijardi KM. Sam nivo zaduženosti naše zemlje nije jednako ocijenjen. Pojedini analitičari kao što je Draško Aćimović ne smatraju da zaduženost naše zemlje nije velika. Njegova je teza da je novih 1,5 milijardi KM preveliko zaduženje jer bi vanjski dug BiH porastao za više od 20 posto, a u zemlji koja spada u red slabije razvijenih vanjski dug ne bi smio preći 40 posto BDP-a.