Portal 072info

Biljana Plavšić, ratna zločinka i šest godina slobode

Želim da me svi zaborave, poručila je u jednom od intervjua koje je na slobodi dala prva žena osuđena za ratne zločine – Biljana Plavšić. Ona je na slobodu, nakon dvije trećine odslužene kazne, izašla prije tačno šest godina, krajem oktobra 2009. godine.

Jedina joj je želja, kazala je, da staračke dane provede u miru i u krugu najbližih prijatelja i porodice.

Potpuno se povukla iz javnog života i otkako je izašla iz zatvora, septembra 2009, staračke dane provodi u beogradskom stanu, u Katanićevoj ulici na Vračaru, te rijetko daje izjave. “Izmigoljila” je bila u oktobru prošle godine, u periodu općih izbora, kada je komentirala stanje u Republici Srpskoj.

Predložila je tada pomirenje Srpske demokratske stranke (SDS) i Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), te je kazala kako je ogorčena na političare iz ovog entiteta jer se ponašaju kao da su zalutali u šumi. Poručila je Plavšić i kako ništa ne vjeruje trenutnim vođama SDS-a, a razočarana je u SNSD koji je propustio priliku da „fino uredi državicu kao što je RS“.

Smatra da RS-u treba jedan “Aleksandar Vučić”.

Za one koji su je zaboravili (mi mislimo da joj ovu želju ne bi trebalo ispuniti), da podsjetimo ko je Biljana Plavšić…

Rođena je 7. jula 1930. godine u Tuzli, a školovala se u Sarajevu. Fakultetsku diplomu biologinje dobiva u Zagrebu. Potom se vratila u Sarajevo gdje je bila šefica katedre biologije na sarajevskomPrirodno-matematičkom fakultetu (PMF), gdje je, kao doktorica botanike, bila i dekanesa.

Nedavno smo saznali i da je tetka velikosrpskog novinara Miroslava Lazanskog.

Krajem ‘80-ih godina prošlog vijeka žestoko se uključuje u politiku i 1990. postaje jedan od osnivača SDS-a. Iste je godine postala članica bh. Predsjedništva koje je napustila 7. aprila 1992 kako bi se pridružila vladi tada samozvane Republike Srpske.

Vrhuška ratne vlasti, u kojoj je bila potpredsjednica, Biljana Plavšić ostala je upamćena po “poljupcu smrti”, kada je nakon pokolja u Bijeljini došla i poljubila Željka Ražnatovića Arkana da mu čestita na dobro obavljenom poslu.

Njena izjava „kako može poginuti i šest miliona Srba, ali će preostalih šest živeti u slobodnoj srpskoj državi”, tvrdila je kasnije, istrgnuta je iz konteksta i „uopšte nije njena“.

Nakon rata i svađe s Radovanom Karadžićem kojem je okrenula leđa, postaje predsjednica RS-a. Odbila je, kasnije, svjedočiti u Karadžićevu korist u Haagu, nazvavši ga nesposobnim političarom i kukavicom.

Haški tribunal ju je optužio u januaru 2001, a ona se sama dobrovoljno predala. Priznala je krivicu za sistematske zločine nad muslimanima i bh. Hrvatima te je osuđena je 2005. na 11 godina zatvora. Sud joj je 2009. odobrio prijevremeno oslobađanje.

Na slobodu je stigla avionom Milorada Dodika. Tri godine kasnije izjavila je kako ju je i on zaboravio…

Radiosarajevo.ba

Podijelite članak