Biljke međusobno komuniciraju, uče, rješavaju probleme, a smanjuju i stopu kriminala

Pridruži se Viber grupi 072info, do najvažnijih vijesti samo jednim klikom: KLIKNI OVDJE
Preuzimanje tekstova dozvoljeno uz obavezno navođenje i linkanje izvora “072info”.

Godine 2013. The New Yorker je objavio članak koji je zaprepastio biologe i neurobiologe te zauvijek promijenio način na koji javnost i istraživači gledaju na carstvo biljaka. Članak je tematizirao ideju da biljke možda nisu samo benigni organizmi nego da pokazuju znakove ​​inteligentnog ponašanja.

Danas postoje deseci istraživačkih radova te stotine članaka i videozapisa koji raspravljaju o mnogim aspektima biljne inteligencije. Opsežna istraživanja i eksperimentiranja utvrdila su da biljke mogu komunicirati, učiti, rješavati probleme te da posjeduju memoriju.

Sve je više dokaza koji upućuju na to da biljke, pa čak i cijele šume, mogu komunicirati. Naime, drveća u šumi međusobno razgovaraju i dijele hranjive tvari putem podzemne mreže koju su izgradile gljive iz tla. Zaključak je to tridesetogodišnjeg istraživanja kanadske ekologinje Suzanne Simard. Ona je proučavala kako tokom ljeta zasjenjena jela dobiva ugljik od osunčanih breza, a u jesen se događa suprotno – breze primaju ugljik od jele. Ova se razmjena, objašnjava naučnica, događa pomoću tzv. podzemnog interneta (Wood Wide Web), odnosno pomoću simbiotičke veze između gljive i korijena biljke.

Mikorizne mreže, kako ih nazivaju, koriste se za dijeljenje različitih informacija i resursa, od transporta hranjivih tvari do signaliziranja da je potencijalna prijetnja, poput gusjenice, u blizini. Isto tako, prema istraživanju, starija drveća međusobno se upozoravaju na različite opasnosti. Neka od najstarijih stabala na svijetu, poput stabala Kauri na Novom Zelandu ili kalifornijskih čekinjastih borova, koja postoje hiljadama godina, čuvaju sjećanja u vlastitom DNK, pomoću kojeg mlađim stablima šalju znakove ako dolazi do neočekivanih klimatskih promjena.

Biljke utječu na društvo u cjelini

Osim međusobne interakcije, zanimljivo je kako biljke na više nivoa utječu na nas ljude. Istraživači tvrde da se stopa nasilja, agresije i kriminala smanjuje sadnjom drveća. U New Havenu povećanje krošnji drveća od 10 posto povezano je sa smanjenjem nasilnih zločina od 15 posto. Slični rezultati zabilježeni su i u Baltimoreu, s padom od 12 posto svih zločina na otvorenom za svakih 10 posto povećanja krošnje drveća. Zaključak je sljedeći: ljudi okruženi zelenilom u sukobima češće koriste razum nego nasilje.

Osim spomenutih zanimljivosti, drveća dokazano pomažu bolničkim pacijentima da ozdrave brže i provedu manje vremena u bolnici. Roger Ulrich, psiholog za okoliš, proveo je istraživanje u kojem je njegov tim pregledao medicinsku dokumentaciju ljudi koji su se oporavljali od operacije žučnog mjehura u bolnici u predgrađu Pennsylvanije.

Rezultati su pokazali da su pacijenti s prozorima pored kreveta koji gledaju na lisnato drveće ozdravili brže i trebalo im je znatno manje lijekova protiv bolova te da su imali manje postoperativnih komplikacija od pacijenata koji su, umjesto u drveće, gledali u zid. Sve ove informacije upućuju na to da su ljudi višestruko ovisni o biljkama. Bez biljaka, drveća i šuma nema života.

Alarmantni podaci

Iako pozitivno utječu na bioraznolikost i na ljudsko zdravlje, godišnje se, zbog krčenja i nemara, izgubi oko 10 miliona hektara površina šuma, što je, poređenja radi, područje veličine cijele Južne Koreje! Procjenjuje se da se svake godine samo zbog proizvodnje papira izgubi 18 milioa hektara šume, što je jednako gubitku 20 nogometnih igrališta svake minute. Zbog ekstremnih suša kojima svjedočimo posljednjih godina zabrinjavaju i tvrdnje naučnika kako se divovske sekvoje, inače najdugovječnija stabla, koja mogu živjeti više do 3000 godina, suše od krošnje prema korijenu, a ne obrnuto.

Kao posljedica ekstremnih suša dolazi i do nepreglednih požara koji gutaju šume. Samo ovo ljeto u Evropi je, prema izvještaju Evropskog informacijskog sistema za šumske požare (EFFIS), izgorjelo više površine zemlje nego u cijeloj 2021. Tačnije, izgorio je 517.881 hektar, što je jednako površini države Trinidad i Tobago.

Materijal budućnosti spašava šume

Šta mi možemo učiniti? Najbolji način da smanjimo sječu šuma jest da koristimo proizvode izrađene od alternativnih materijala, poput bambusa. Nakon što se uberu, stabljike bambusa odmah počinju novi rast bez potrebe za ponovnom sjetvom ili gnojivom. Zato razmislite o kupovini namještaja od bambusa umjesto klasičnog drvenog namještaja, o četkici za zube s drškom od bambusa ili jednostavno krenite od štapića za uši koji je napravljen od bambusa. Jer mali doprinos svakoga od nas za mnoga je stabla i šume neprocjenjivo vrijedan.
Također, šume možemo sačuvati smanjenim konzumiranjem govedine, koja se uzgaja na područjima koja su nekad prekrivale bujne šume. U Brazilu se za svaku kravu “troši” oko 10 četvornih metara amazonske prašume, a uzgoj goveda odgovoran je za proizvodnju 12 posto emisija stakleničkih plinova, metana.