o
AUTOR: H.D.
DATUM:
KATEGORIJA: Lifestyle / Zabava
Kurbani 2021

Sve vrste, uključujući i ljude, su međusobno povezane i oslanjaju se jedne na druge da bi preživjele. Svake godine, 22. maja, obilježava se Svjetski dan biološke raznolikosti kako bi se povećalo razumijevanje i svijest o pitanjima biološke raznolikosti. Održavanje i unapređenje biološke raznolikosti i zaštita ekosistema također su neki od osnovnih ciljeva nove Strategije zaštite okoliša i Akcionog plana BiH – BiH ESAP 2030+.

Tim povodom, razgovarali smo sa stručnjacima koji su angažovani na projektu BiH ESAP 2030+ za pitanja biološke raznolikosti, prof.dr. Senkom Barudanović i prof.dr. Milanom Matarugom, koji su objasnili zašto i kako možemo zaštititi našu dragocjenu prirodu u Bosni i Hercegovini.

1. BiH je poznata po svojim prekrasnim krajolicima i bogatoj biološkoj raznolikosti. Kako biste opisali trenutno stanje biološke raznolikosti u BiH, te možete li nam navesti neke karakteristične endemske vrste u BiH?

Prema dostupnim podacima (uvažavajući opisan broj vrsta i ukupnu površinu), Bosna i Hercegovina pripada zemljama sa najvećim stepenom biološke raznolikosti u Evropi. Danas se najčešće navodi podatak od preko 5.000 opisanih taksona, odnosno jedinica populacije vrsta. Ovaj veliki broj ističe bogatstvo flore i faune. Nažalost, još uvijek nije moguće dati pouzdane i tačne podatke o brojnosti pojedinih grupa organizama zbog nedovoljne istraženosti i preglednosti do sada objavljenih rezultata. Očekuje se da će upravo projekat BiH ESAP 2030+ , koji trenutno realizujemo, pokrenuti i obezbijediti dovoljno sredstava za detaljniji opis biodiverziteta kod nas.

Endem je organizam koji je rasprostranjen na određenom, uglavnom malom geografskom području. Procjenjuje se da se oko 30% endemične flore Balkana, odnosno oko 1.800 vrsta, nalazi upravo na području BiH. Taj diverzitet i njegov dalji opstanak je prirodno bogastvo kojim raspolažemo. Naša je odgovornost da ga zaštitimo i sačuvamo od potpunog nestanka. Isticanje bilo koje vrste kao važnije od druge ne bi bilo korektno, jer ono što može danas biti manje-više važno, već sutra može imati drugačiji status.

Vrste koje danas nisu zanimljive, mogu biti vrlo korisne “sutra” (npr. u medicinske svrhe) ili upravo suprotno – invazivne. Zbog toga moramo očuvati biološku raznolikost – jednostavno ne možemo znati šta bi moglo biti vrlo važno sutra ili za 10 ili 100 godina.

Međutim, kao primjer specifičnosti i značaja nekih rijetkih vrsta u našoj zemlji danas možemo spomenuti sljedeće vrste.

Pančićeva omorika (Picea omorika), evolutivno među najstarijim (više od 2 miliona godina), a poslednja opisana drvenasta vrsta u Evropi (Josif Pančić, 1875. godine). Rijetka i ugrožena vrsta raste samo u kanjonu rijeke Drine, a prema poslednjim istraživanjima dodatno je ugrožena klimatskim promjenama.

Hrvatska sibereja (Sibiraea altaiensis ssp. Croatica) koja kod nas raste na Čabulji i Čvrsnici na nadmorskim visinama oko 1.200 metara i čiji najbliži srodnici se nalaze 5.000 km na istoku (altajska i tjanšanska sibereja).

Zvončac Sutjeske (Edraianthus sutjeskae) zaštićena i ugrožena biljka koja se može naći samo na specifičnim planinama. Opisao ju je profesor Lakušić u kanjonu Sutjeske na stijenama Vratara. Može se naći još i jedino na planinama Volujak, Maglić i Zelengora.

Čovječja ribica (Proteus anguinus) je endemični vodozemac. Stanovnik je podzemnih rijeka i jezera krškog dijela Dinarida (Slovenije, Hrvatska, Bosne i Hercegovine i Crne Gore). Očekivati je da izgradnja hidrocentrala u ovom području može negativno utjecati na opstanak ove vrste.

2. Šta su glavne prijetnje biološkoj raznolikosti u BiH? Koji su socijalni, ekonomski ili politički čimbenici pokretači tih prijetnji, te koliko zaštićenih područja ima BiH i postoje li izazovi u upravljanju tim područjima?

Uz realizaciju projekta BiH ESAP 2030+, u Bosni i Hercegovini se trenutno realizuje projekat pod nazivom “Podrška donošenju odluka i jačanje kapaciteta za podršku IPBES-u kroz nacionalnu procjenu ekosistema” u kome je među šest poglavlja jedno posvećeno upravo prijetnjama prirodi u BiH. Projekat se realizuje prateći smjernice “Međuvladine naučno-političke platforme o biodiverzitetu i uslugama ekosistema – IPBES”. Rezultati ovoga projekta će nam dati mnogo precizniji i objektivniji odgovor na vaše pitanje. Također, upravo kroz projekat BiH ESAP 2030+ u našoj radnoj grupi, koja pokriva biološku raznolikost, prepoznati su sljedeći izazovi: zakonodavni, institucionalni, nedostatak kapaciteta, nedostatak znanja o biodiverzitetu, mali procenat zaštićenih područja, nedostatak političke volje i veze sa akademskom zajednicom, nedostatak javne svijesti i finansijske podrške.

Prema podacima resornih ministarstava u Federaciji BiH i Republici Srpskoj, koja su nadležna za očuvanje biodiverziteta, možemo naći podatke o svim zaštićenim područjima. Zbirom istih dolazimo do podataka da je u FBiH danas zaštićeno oko 4% ukupne površine, dok je u Republici Srpskoj zaštićeno oko 2% ukupne površine. Znamo da je procenat zaštićenih područja na nivou Evropske unije danas oko 20%, te da sa novom Strategijom EU-a za bioraznolikost do 2030. članice EU se obavezuju da taj procenat u narednih 10 godina bude 30% ukupne površine.

3. Šta su potencijalne posljedice gubitka biološke raznolikosti – globalno i u BiH?

Tri glavna preduslova evolucionih procesa su: diverzitet (različitost), selekcija (prirodna, a danas sve više izražena antropogena) i nasljedstvo (prenošenje DNK sa roditelja na potomstvo). Nestankom biodiverziteta nestaje jedan od tri ključna elementa evolucije ili sposobnosti prilagođavanja promjenama, a time i život na planeti Zemlji. Treba istaknuti da je upravo odgovornost svake države u ovim aktivnostima proporcionalna biodiverzitetu kojim raspolaže.

4. Što je Natura 2000? Zašto je to važno i kakvo je trenutno stanje u BiH u vezi s provedbom Natura 2000?

Natura 2000 je ekološka mreža koja se prostire na području zemalja Evropske Unije, a nastaje kao prostorni rezultat odredbi EU Direktive o staništima i Direktive o pticama. Ekološka mreža je posvećena očuvanju rijetkih i ugroženih evropskih vrsta i staništa, i to na način da su sve zemlje dužne da doprinesu njihovom povoljnom stanju, ukoliko su date vrste i staništa rasprostranjene na području zemlje.

Natura 2000 je danas najveća ekološka mreža u svijetu. Ona se prostire na 18% teritorije EU, a trenutno obuhvata 27.312 proglašenih područja. Mreža se razvija od 1992. godine, a po posljednjim procjenama stanje ugroženih staništa se značajno popravlja nakon uspostave mreže.

Područje koje pripada Natura 2000 mreži ne mora obavezno biti proglašeno zaštićenim područjem (tj. ne mora da bude u kategoriji nacionalnog parka, spomenika prirode, parka prirode, zaštićenog pejzaža, itd.) Međutim, svakim Natura 2000 područjem se upravlja po posebnom planu, koji treba da obezbijedi dugoročno povoljan status za rijetke i ugrožene vrste.

U Bosni i Hercegovini je sukcesivno provedeno nekoliko manjih i većih projekata u cilju utvrđivanja liste EU staništa i vrsta koji su raspostranjeni kod nas. Posljednji, najveći od provedenih projekata rezultirao je prijedlogom plana područja u Bosni i Hercegovini, koja bi mogla biti pridružena evropskoj Natura 2000 mreži. Plan BiH područja za Naturu 2000 obuhvata već neka zaštićena područja, neka od područja koja će biti zaštićena u budućnosti, te neka od područja koja se u naučnoj literature navode kao područja gdje su rasprostranjene EU ugrožene vrste i staništa.

5. Kakvu podršku očekujete od nove Strategije i Akcionog plana zaštite okoliša u BiH kada je riječ o očuvanju i unapređenju biološke raznolikosti i zaštiti naših ekosistema?

Biodiverzitet i očuvanje prirode čini jednu od sedam tematskih oblasti projekta BiH ESAP 2030+, koji se priprema za period do 2032. godine. Dakle, ESAP predstavlja osnovni okvir svih akcija za održivo upravljanje okolišem u narednom periodu. Jedan od glavnih ciljeva ESAP-a je približavanje Bosne i Hercegovine standardima EU u upravljanju okolišem. Strategija bi trebala da obuhvati unapređenje pravnog i institucionalnog okvira, te gradnju potrebnih kapaciteta sa jedne strane, a sa druge da obezbijedi uslove za zaštitu prirode u onoj mjeri koja odgovara njenim vrijednostima u Bosni i Hercegovini. To, prije svega, podrazumijeva povećanje površine pod zaštićenim područjima. Pored navedenog, potrebno je da uspostavimo efikasne sisteme prikupljanja podataka o vrstama, staništima i genetičkom biodiverzitetu, kao i sisteme kontinuiranog praćenja stanja. To ukazuje na činjenicu da je u narednom periodu neophodno poboljšati saradnju između naučne zajednice i donosilaca odluka, u cilju razmjene informacija o stanju biodiverziteta i zadovoljavanja potreba za adekvatnim naučnim istraživanjima. Također je neophodan jači angažman nevladinog sektora, kako na jačanju svijesti u najširim slojevima društva, tako i u oblasti stručnog praćenja stanja biodiverziteta.

6. Svjetski dan biološke raznolikosti 2021. obilježava se pod sloganom “Mi smo dio rješenja”. Koje akcije bi građani/ke BiH mogli poduzeti u cilju očuvanja biološke raznolikosti?

Svi mi svakodnevno donosimo mnogo odluka koje utječu na stanje prirode. U takve odluke spada izbor hrane, potrošački mentalitet, način i količina korištenja pitke vode, odnos prema otpadu, itd. Međutim, istovremeno smo svi manje-više svjesni da nam je neophodna zdrava i funkcionalna priroda. Svako može, u okviru svoga svakodnevnog života i navika, učiniti mnogo: roditelji kroz vaspitanje djece, nastavnici kroz kvalitetno obrazovanje, potrošači kroz smanjenje potrošnje, donosioci odluka kroz odgovorno upravljanje, itd.

Danas se, ipak, u našem društvu izdvajaju dva sektora koja su u prilici da poduzimaju konkretne akcije. To su nevladin i vladin sektor. Svi građani/ke imaju priliku da se uključe u rad nevladinih organizacija i da kroz takva udruženja zahtijevaju, ali i grade odgovoran odnos prema prirodnim vrijednostima Bosne i Hercegovine.

S druge strane, vladin sektor će, upravo kroz BiH ESAP 2030+, dobiti priliku za sistemsko unapređenje i razvoj kapaciteta koje treba usmjeriti u zaštitu prirode i svih materijalnih, nematerijalnih i regulatornih koristi koje priroda pruža stanovnicima naše zemlje.

Više o projektu BiH ESAP 2030+

Primarni cilj projekta BiH ESAP 2030+ je podržati vlasti Bosne i Hercegovine (BiH), Federacije BiH (FBiH), Republike Srpske (RS) i Brčko distrikta BiH (BD BiH) u razvoju strategija zaštite okoliša. ESAP dokument sadržavat će strategije zaštite okoliša i akcione planove za BiH, FBiH, RS i BD. Dugoročno, projekt će poboljšati okoliš u BiH i podržati BiH na putu ka članstvu u Evropskoj uniji.

Sadržaj ESAP-a BiH odnosit će se na sljedećih sedam EU područja pravne stečevine okoliša: voda; otpad; biološka raznolikost i očuvanje prirode; kvaliteta zraka, klimatske promjene i energija; hemijska bezbjednost i buka; upravljanje resursima i upravljanje okolišem.

Projekt ESAP BiH provodi Štokholmski institut za okoliš (SEI) uz podršku Ambasade Švedske u BiH.