Biti tinejdžer u BiH: Problemi na svakom koraku

Istraživanja su pokazala kako četiri od pet mladih osoba u Bosni i Hercegovini žele napustiti zemlju.

Mladi većinu slobodnog vremena provode za kompjuterom, rijetko čitaju, što ih otuđuje od realnog svijeta. No ima i pozitivnih primjera koji dokazuju kako u Bosni i Hercegovini ima aktivnih i odgovornih tinejdžera, koji su spremni ostati i učiniti stanje u toj zemlji bolje.

Tinejdžeri u Bosni i Hercegovini suočeni su sa siromaštvom, nezadovoljni su obrazovnim sustavom i odrastaju očiju uprtih u političare koji ne posvećuju dovoljno pozornosti mladima. A pred tom populacijom je danas jako puno izazova, kaže tinejdžerica iz Travnika Hana Mulaimović:

„Obzirom na razne opasnosti koje vrebaju tipa alkohol, droga, lako je postati zavistan od toga. Treba pronaći način kako da se odupremo i da živimo normalnim životom tinejdžera.“

U ovom periodu života djeca osjećaju potrebu da se osamostale, a u BiH to nije lako. Umjesto da počinju honorarnim poslovima zarađivati džeparac, pred sobom vide roditelje koji su nezaposleni, ili im kasni plaća. Perspektive u zemlji za mlade nema, tvrde dobojski tinejdžeri:

Roditelji onih koji pak rade, često ne uspijevaju da sa djecom provedu dovoljno vremena i usade im vrijednosti koji će nositi kroz život, mišljenja je prosvjetna radnica Sanja Živković:

„Izgubili smo mogućnosti zajedničkog vremena koje mogu djeca i roditelji kvalitetno da provedu, a rijetka je i mogućnost angažovanja djece kroz druge aktivnosti jer sve to košta. I odlazak na sport, i odlazak u muzičku školu.“

Pedagogica Gimnazije Mostar Ankica Brekalo upozorava na važnost komunikacije u obitelji. Kada je ona narušena, tinejdžere odgajaju društvo i mediji, najčešće internet:

„Roditelji često drže ‘prodike’, kritiziraju djecu, a oni to teško podnose u tom razdoblju. I onda adolescenti često preuzimaju neke modele ponašanja koji roditeljima ne odgovaraju, koja možda nisu ni uvriježena.“

Jedan od veoma bitnih aspekata tinejdžerskog života je kvalitetno provedeno slobodno vrijeme za koje se, osim škole i roditelja brinu i različite omladinske organizacije. Mladi iz Travnika imaju svoj kutak za razvoj i učenje u Centru za edukaciju mladih.

„Centar kroz svoje programe obuhvata aktivnosti zasnovane na metodama i principima neformalnog obrazovanja s ciljem da potpomogne razvoj mladih ljudi u svjesne, odgovorne i aktivne članove društvene zajednice“, kaže nam Amela Mrakić.

Tinejdžeri koji su aktivno uključeni u sekcije ili organizacije komunikativniji su i odgovorniji u odnosu na svoje vršnjake, pokazala su istraživanja. U nekim organizacijama mladi su najaktivniji članovi, kao što je slučaj u Lokalnom volonterskom servisu Srbac.

„Prvenstveno se odazivaju tim nekim kulturno – umjetničkim aktivnostima, jako su aktivni u humanitarnim akcijama, pa čak i ekološkim akcijama”, ističe koordinatorica Darija Šešić. “To su neka polja gdje su oni zaista aktivni i gdje se najčešće i najradije odazivaju. Volonteri najčešće traže nevladine organizacije, javne ustanove, pa čak i , pa čak i vjerske zajednice. Za vrijeme poplava naš Lokalni volonterski servis je zaista radio punom parom jer smo i mi bili jedna od općina koja je bila pogođena poplavama.“

Tinejdžeri u Bosni i Hercegovini imaju mnogo problema, kojih se ostali sjete tek jednom godišnje, polovinom kolovoza kada se obilježava dan mladih, upozorava predsjednik Omladinskog savjeta Republike Srpske Miloš Blagojević:

„Jako mali broj mladih ljudi je uključen u promjene, u donošenje nekih odluka, a ako želimo da to malo povećamo i da se glas mladih čuje, onda treba da se i mi angažiramo i da pozivamo mlade da se uključe u procese donošenja odluka.“

Nisu svi mladi u BiH nezainteresirani i tihi, kako se to često tvrdi, nego nemaju prostora da iskažu svoje interese. Većina njih želi se educirati i napredovati, ali u konačnici plodove svog rada ubirati u nekoj drugoj državi. Ovdje se, kažu, ne isplati.