Bivši radnici BH Pošte traže imovinu

Oko 180 radnika bivšeg preduzeća PTT Saobraćaj Sarajevo traži dionice u današnjim BH poštama, ali i BH Telecomu. Kažu iako posjeduju dokaze da su uplaćivali za dionice a procjenjuju da je u vlasništvu bivših radnika oko 30% kapitala. Postupak se vodi od 2015. godine, a prvom presudom je tužba odbijena, da bi nakon žalbe Kantonalni sud postupak vratio na početak u Osnovnom sudu u Sarajevu. Iz BH Pošte poručuju, dokumentacija je spaljena, ali prema dostupnim informacijama privatizacija nije provedena, ili jednostavnije, dioničari ne postoje.

Samo dio radnika nekadašnjeg preduzeća PTT Saobraćaj sačuvalo je obračunske liste. Na njima se vidi izdvajanje za dionice. Od oko 3500 bivših radnika njih 185 se upustilo se u pravnu bitku. Kažu imaju dionice u BH Poštama i BH telekomu.

Jasmin Čopelj iz udruženje Poštar na pitanje da li je prešao u dioničarsko društvo kaže:

“Mi smo prešli, i to je verifikovano u Sudu udruženog rada Sarajevo 89 godine. Postoji dokumentacija da je firma prošla te faze. Po mojoj procjeni mislim da je oko 30% bilo vlasništvo radnika.”

Iz BH Pošte, koja je pravni naslijednik preduzeća PTT Saobraćaj Sarajevo ovo negiraju, kažu evidentno je da prije rata nije provedena privatizacija, ali i kažu da dokumentacije nedostaje.

“Na osnovu naših saznanja i uvida u dostupnu dokumentaciju evidentno je da u JP PTT saobraćaja BiH, odnosno pravnom sljedniku JP BH POŠTA nije provedena privatizacija po, kako Vi navodite, zakonodavstvu Ante Markovića. Nažalost, najveći dio arhivske građe iz traženog perioda ne posjedujemo, jer je ista uništena usljed ratnih dejstava, među kojma je i zavšni račun, tj. bilans stanja i uspjeha iz period 1990-91. godine.”

Zbog kako je naveo skrivanja dokumentacije Jasmin Čopelj iz udruženja Poštar pokrenuo je postupak pred Kantonalnim tužilaštvom u Sarajevu protiv Mirsada Mujića, direktora BH pošte.

“Oni su tražili izvinjenje zbog ratnih dejstava da je to izgorilo, međutim ja sam našao radnike koji su radili i potvrdili da to nije izgorilo, nego da se ona u kontinuitetu sakriva”.

Na obračunu su između ostalih radile Stojanka Đurović i Marija Stanojević. Đurović je u izjavi navela da su se dionice čuvale u trezoru, te da je lično sa kolegama skalanjala dokumentaciju u zaštićenu prostoriju prije paljenja Pošte.

Stojanka Đurović kaže: “Sjećam se da sam radila obračunske liste plata i obračun koji je imao važnost dionica. Iznosi za dionice su se izdvajali s obzirom da su zapslenici imali dobre plate i uglavnom je ostajlo viška novca koji se obračunavao u tu svrhu svim zaposlenicima, jer se još tada govorilo o formiranju dioničkog društva gdje će dioničari biti zaposlenici postojećeg javnog preduzeća.”

“Jednog dana došla je šefica iz kadrovske službe i meni je povjerila da izvršim popis svih radnika sa njihovim ličnim dohodcima sa iznosima koji će kasije imati vrijednost dionica. Ja ćea se sjećam da je postojala velika knjiga u koju sam upisivala imena i prezimena, sa strane je bio iznos plata”, kaže Marija Stanojević, bivša uposlenica PTT Sarajevo.

Postupak bivših uposlenika protiv BH pošte pokrenut je 2015. godine. 2019. godine je Tužbeni zahtjev je odbijen. Kantonalni sud ove jeseni uvažio žalbu postupak vratio na Osnovni sud u Sarajevu.

“Radi se o milionskim ciframa i vjerovatno i to utiče na težinu ovog predmeta i težinu okončanja predmeta. Ovaj postupak traje, krenuli smo 2015. godine. Predmet je vraćen”, kaže Emir Kovačević, advokat.

Advokat smatra da je u prvom postupku dokazano da radnici imaju interne dionice. Osnov za ovakvu tvrdnju su kaže Zakon o društvenom kapitalu i Zakonu o ličnim dohodaka iz 1990. godine. Prema tom zakonu, kaže, pošte su spadale u preduzeća koja su izdvajala za dinoce najmanje 50% od povećanja plate.

“Moram reći da smo ustanovili da je u to vrijeme urađen Elaborat o pretvorbi preduzeća PTT u mještovito dioničko društvo, Taj elaborat je sadržavao sve važne informacije, i odluku o izdavanju dionice. o pretvorbi u mješoviti društveni kapital. Mi nažalost do tih dokumenata nismo došli, smatramo da o povredi ljudskih prava jer se od njih traži da dostave dokaze koje nisu u mogućnosti da dostave.”

Jasmin Čopelj kaže da je razgovarao sa bivšim direktorom Enesom Arnautovićem koji je zaprimio elaborat.

“Gospodin Arnatuović mi je rekao da elaborat postoji, i da su iza njega ostali u kancelariji. Pitao sam ga kada je napustio, rekao je 2000. godine”.

Prije Arnautovića, u spornom periodu direktor je bio Stjepan Tepavčević, koji je na žalost preminuo, ali je 2016. dao izjavu.

“Godine 1988 donijeti su novi amandmabi na Ustav SFRJ iz 1974. godine, te nozvi zakon o Preduzećima što je predstavljalo početnu tačku privatizacije. Ove činjenice s ukod zaposlenih izazvale interes za učešće u privatizacijikao i osnovu za raspodjelu akcija koje pripadaju radnicima prema dužini radnog staža u preduzeću i doprinosa u ostvarenju kapitala Preduzeća. Pridružujem se inicijativi bivših radnika PTT Saobraćaja Sarajevo za pravičnu raspodjelu dionica”.

Pitali smo Tužilaštvo 6.10. u kojoj je fazi, postupak kojeg je Čopelj pokrenuo protiv direktora BH Pošte Mirsada Mujića zbog skrivanja dokaza, danas smo dobili odogovr da je 24. dana nakon našeg upita postupajuća tužiteljica donijela odluku da se istraga neće sprovoditi jer prijavljeno djelo nije krivično. Mirsad Mujić pred kamere nije želio.

N1