Blokade kao pravilo, a ne izuzetak: BiH bi mogla tapkati u mjestu do epiloga narednih izbora

Ulaskom u 2026. godinu, političari u Bosni i Hercegovini su, neformalno, krenuli u predizbornu kampanju, svaki na svoj način. Zbog toga, građani naše zemlje će do epiloga narednih izbora gledati blokade i tapkanje u mjestu.

Primjeri situacije u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, kao i s otvaranjem Graničnog prijelaza Gradiška, su reprezentativni i ne predstavljaju izuzetke, barem kada je riječ o godini u kojoj se trebaju održati izbori.

Država mora stati kako se ne bi izgubio ni jedan potencijalni glas

Kada nastupi izborna godina, svaka odluka koja se može percipirati kao politička će biti pod lupom jer može itekako biti iskorištena u predizbornoj kampanji.

Zbog toga, svako glasanje, od raznih komisija do oba doma državnog parlamenta, se vaga, uz analiziranje kako bi “za” ili “protiv” moglo uticati na izborni rezultat stranke kojoj pripadaju.

U tom kontekstu, stvarne implikacije odluka postanu sekundarne, a to možemo vidjeti na konkretnim primjerima.

Dom naroda PS BiH je, uz iznimku usvajanja budžeta, već nekoliko mjeseci u blokadi u režiji HDZ-a i SNSD-a, a zbog toga su u zastoju konkretne mjere koje bi imale pozitivan efekt na građane BiH.

Delegati ove dvije stranke tako, iz političkih razloga, blokiraju izmjene Zakona o službi u Oružanim snagama BiH, dopuna Zakona o akcizama BiH, Prijedlog zakona o ograničavanju raspolaganja imovinom s ciljem sprečavanja terorizma, finansiranja terorizma i finansiranja širenja oružja za masovno uništenje, kao i mnoga druga rješenja s konkretnim mjerama za građane koje predstavljaju.

Slično se ponašaju i ministri iz SNSD-a na državnom nivou, Staša Košarac i Srđan Amidžić, koji u svakoj prilici pokušavaju blokirati rad ove institucije.

S druge strane, Zijad Krnjić odbija usvajanje novog pravilnika kojim bi se omogućilo otvaranje novog Graničnog prijelaza Gradiška, zbog čega dolazi do većih gužvi i zastoja na granici BiH i Hrvatske.

Iako je iz velikog broja razloga teško uporediti blokade HDZ-a i SNSD-a s potezima Krnjića, koji ima jasno predodređen uslov za svoj glas “za”, rezultat je isti: BiH tapka u mjestu, a građani ispaštaju.

Predizborna godina je u startu izgubljena

ni jedan bh. političar ne želi da rizikuje potencijalni gubitak ličnih, ali i glasova za stranku ako uradi nešto što bi se moglo percipirati kao politički sporno.

S druge strane, protivljenje stvarima koje bi politički protivnici mogli smatrati važnim je također odličan način da se prikupljaju poeni u predizbornoj kampanji.

Samim tim, podstiče se pristup politici koji favorizira blokade, a rad na bilo kakvom progresu može samo donijeti negativne poene.

Vraćajući se na primjer aktuelne blokade u Domu naroda, SNSD će djelomično graditi svoju kampanju na tome da su “odgovorno branili Republiku Srpsku” na svim nivoima, navodeći blokade delegata u Domu naroda, ali i Košarca i Amidžića, kao borbu za interes RS-a.

Kako je javni servis u RS-u potpuno pod kontrolom SNSD-a, što se vidi i o izvještavanju o ovim blokadama, glasači u ovom bh. entitetu neće dobiti punu sliku, već samo narativ vladajuće stranke. Ovakva taktika, koja se ponavlja već nekoliko izbornih ciklusa zaredom, se do sada pokazala kao izrazito dobra, jer SNSD i dalje ima punu kontrolu nad procesima u entitetu, ali i u državi.

Čak i kada su kadrovi SNSD-a djelomično konstruktivni, kao što je bio slučaj s usvajanjem Plana rasta na jesen prethodne godine, to je upakovano uz najave o budućim blokadama, što pokazuje da se od tog pristupa ne bježi i kada nije formalno počela izborna godina.

Svaka akcija ima svoju reakciju

Međutim, takav pristup za sobom vodi i reakciju, što se može vidjeti na reakcijama javnosti prema odlukama Zijada Krnjića.

Iako se višemjesečna blokada bez jasnog razloga teško može porediti s potezima Krnjića, koji traži stvari koje su u skladu sa zakonom i propisima BiH, njegove odluke o blokadi otvaranja novog GP Gradiška se ne mogu gledati u vakuumu, već i kao svojevrsna reakcija na ponašanje drugih aktera u BiH.

Jednostavnije rečeno, bez presedana kojeg su postavili SNSD i HDZ, svojim konstantnim blokadama, Krnjić bi do sada već digao ruku, a građani BiH već prolazili kroz novi GP na sjeverozapadu naše zemlje.

Koliko god potezi HDZ-a i SNSD-a s jedne, te Krnjića s druge strane, bili neusporedivi po mnogim parametrima, oni se mogu posmatrati i kao dva lica jedne kovanice, odnosno kao akcija i reakcija.

Građani na kraju najviše ispaštaju

Na kraju, cijenu ovakvog političkog djelovanja, koje je postalo normalno u BiH, plaćaju građani.

Osim što neće prolaziti kroz novi GP, iako je on izgrađen i može biti operativan, građani BiH će potencijalno i imati otežane transakcije (zbog “sive liste” Moneyvala), neće biti ni korak bliže EU (zbog evropskih zakona u zastoju), kao i plaćati gorivo koje bi moglo biti značajno jeftinije (zbog akciza).

Ovakva situacija će biti sve do epiloga narednih izbora, odnosno formiranja nove vlasti nakon oktobra. Čak ni tada nema previše razloga za optimizam, ali bi se neke stvari potencijalno mogle pomjeriti s mrtve tačke, pa čak i ako je to za godinu dana.