Bolesno zdravstvo u BiH: Žohari, vlaga i milionski dugovi

Bolesno zdravstvo u BiH: Žohari, vlaga i milionski dugovi

Neplaćeni dugovi za poreze, doprinosi, lijekove, troškove struje i vode doveli su do podatka da osam najviših bolnica u BiH duguje skoro 214 miliona KM. Krizu u bh. zdravstvu pacijenti itekako osjete

Vijest da je u SKB Mostar od početka godine preminulo deset beba, zabrinula je Mostar, a ni zemlje regije nisu ostale ravnodušne. Koliki je, uistinu, stupanj higijenske zaštite u bh. kliničkim centrima?

Nažalost, na ovo pitanje precizan odgovor ne mogu dati ni najodgovorniji iz polja zdravstvene zaštite, dok o stanju u bolničkim sobama mogu samo nijemo svjedočiti krišom snimljene fotografije šokiranih pacijenata i posjetitelja, a humanitarne akcije barem kratkoročno popraviti teško stanje.

“Mjesecima bolnica oskudijeva čak i u WC papiru, oskudijeva se u svakom pogledu u higijenskim potrepštinama, deterdžentima za čišćenje. Često negoduju i osobe zaposlene na poslovima čišćenja. Nažalost, pacijentima preporučujemo da sami kupe potrebne lijekove. Stanje je zaista teško”, kaže medicinska sestra SKB-a Mostar koja je željela ostati anonimna.

“Na odjelu na kojem sam bila sa svojom bebom, prozor je bio razbijen, a žohari su se nesmetano ‘šetali’ po sobi. Vlaga posvuda, loše instalacije. Bebi smo sami morali kupovati pelene, maramice i ostalo. Da medicinsko osoblje nije bilo maksimalno ljubazno i susretljivo, to bi mi iskustvo bilo nešto najgore u životu”, svjedoči jedna mlada majka.

No, ovo se ne događa samo u SKB-u Mostar. Ovakva ili slična iskustva bilježe se u skoro svim bolnicama u BiH, od Mostara, Sarajeva, Bihaća, Zenice, Goražda do Banja Luke, Bosanske Gradiške do Istočnog Sarajeva.

Naime, neplaćeni dugovi za poreze, doprinosi, lijekove, troškove struje i vode doveli su do podatka da osam najviših bolnica u BiH duguje skoro 214 miliona KM. Krizu u bh. zdravstvu pacijenti itekako osjete.

Educirati osoblje ali i – pacijente

Ipak, doc.dr. Jelena Ravlija, šefica Službe za epidemiologiju Federalnog zavoda za zdravstveno osiguranje kaže da svaka klinika ima uspostavljen program mjera, kontrole i zaštite od infekcija, te da higijenske standarde valja poštovati.

“Kontroliramo briseve površina i pratimo higijensku razinu poštivanja i tako smo i sada detektirali problem u Mostaru te su propisane i mjere. Doista trebamo uvijek kontinuirano educirati osoblje i provoditi potrebne mjere. Dakle, toga nikada dovoljno i tu treba zaista poraditi”, komentira dr. Ravlija za DW.

Naglašava da se nikako ne bi smjelo štedjeti na jednokratnim ubrusima, dezinficijensima, tekućem sapunu, pri tom upozoravajući i na navike samih pacijenata.

“U bolnicama nisu samo medicinski djelatnici, tu su i pacijenti i dobrim dijelom i njihova zdravstvena i higijenska kulturna sigurno ima važnu ulogu”, kaže ona, ističući da je vrlo teško uraditi preciznu procjenu higijenskog stanja u bh. klinikama.

Ipak, kada bi ocjenjivala stanje u klinikama od 1 do 10, Ravlija kalkulira: “To se kreće od klinike do klinike, ali samo neke od njih bi se mogli naći negdje oko polovice, oko 4 ili blizu 5”.

‘Ne možemo se ni oko čega dogovoriti’

Ministar zdravstva Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH), doc.dr. Vjekoslav Mandić odlučan je u tvrdnji da se treba štedjeti, ali nikako na sredstvima zaštite i na obnavljanju starih i gradnji novih zdravstvenih objekata i medicinske opreme.

“U suprotnom to će biti dvosjekli mač i imat ćemo veliki problem”, kaže on.

“Sve naše bolnice su oronule, derutne i stare, to je činjenica”, kaže ministar Mandić, “i ova zgrada gdje se to dogodilo s bebama je vrlo stara s derutnim instalacijama i, naravno, planiramo graditi novu bolnicu”.

Međutim, ministar Mandić nije mogao odgovoriti koliki se broj pacijenata zarazi u bh. bolnicama zbog manjka opreza i nedovoljne higijene.

“Točan broj koliko se ljudi godišnje zarazi bolničkim infekcijama nigdje ne postoji. Ova država je specifična. Nemamo ni zajedničku statistiku, ne možemo se dogovoriti koliko nas ima i kako se brojimo, pa kako onda da to znamo?”, pita ministar.

I direktor Zavoda za javno zdravstvo Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ) prim.dr. Eniz Čolaković može samo potvrditi ministrove riječi o skoro potpunom nedostatku komunikacije na pojedinim razinama. On je za DW potvrdio da njegov Zavod nije dobio nikakve informacije o preminulim bebama iz SKB-a u Mostaru.

“Oprostite, nemam informacija o tome i sve smo doznali iz medija”, kratko je kazao Čolaković za DW.

BiH nema podataka o zdravstvenoj zaštiti

Na žalost, nedostatak sustavne komunikacije i na ovako važnom polju potvrdilo je i istraživanje u okviru Evropskog zdravstvenog potrošačkog indeksa (Euro Health Consumer Index -EHCI), gdje je, po prvi put, prošle godine bila obuhvaćena BiH.

“BiH je zauzela posljednje mjesto zbog zapanjujućeg nedostatka podataka o njenoj zdravstvenoj zaštiti. BiH je dobila 420 od mogućih 1.000 bodova, manje od Albanije, Srbije i Crne Gore”, zaključuje se u izvješću EHCI-ja.

Kako je u izvještaju naveo dr. Arne Bjornberg, voditelj istraživanja, tamo gdje postoje podaci o djelotvornosti, kao što je prevencija, ishod i usluge, BiH je na istom nivou kao i njeni susjedi, pa čak i neke članice EU kao što su Poljska i Mađarska.

On u izvještaju posebno naglašava aktivizam pacijenata i stalno poboljšanje kavalitete zdravstvene zaštite.

“Ta slika bi bila bolja ako bi se praćenju podataka dao prioritet. Glavna korist od boljih podataka nije formalne prirode već se sastoji u pružanju podrške transparentnosti, aktivizmu pacijenata i stalnom poboljšanju kvaliteta zdravstvene zaštite, što je teško postići ako se ne zna obavljaju li se prave stvari na pravi način”, zaključuje dr. Bjornberg.

(de.de

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE

NAJNOVIJE