Borački dodatak podijeljen na tri kategorije?

Šta propisuje nacrt Zakona o pravima demobilisanih boraca i njihovih porodica koji je razmatran na sjednici Zastupničkog doma Parlamenta FBiH

Predstavnici Vlade FBiH i udruženja proistekla iz rata rade na usklađivanju Zakona o pravima demobilisanih boraca i njihovih porodica, piše Večernji list.

Zakon koji je Klub zastupnika Koalicije DF – GS predložio na posljednjoj sjednici Zastupničkog doma Parlamenta FBiH navodno je neprovediv zbog prevelikih finansijskih izdvajanja. Za provedbu predloženog nacrta Zakona trebalo bi godišnje iz federalnog budžeta izdvojiti dodatnih 300 miliona KM.

Naime, Nacrt Zakona propisuje demobilisanim borcima i njihovim porodicama niz prava, među kojima i pravo na borački dodatak. Prema spomenutom nacrtu Zakona o pravima demobilisanih boraca i njihovih porodica, koji su predložili zastupnici Koalicije DF – GS, borački dodatak ostvaruju borci koji nisu ostvarili stalno mjesečno primanje, na osnovi direktnog sudjelovanja u ratu od 1992. do 1995.

Nacrt Zakona dalje govori kako bi primatelji dodatka bili podijeljeni u tri kategorije te bi o tome ovisila i visina tog dodatka. U prvu kategoriju, koja bi primala O,3% od prosječne plate FBiH za prethodnu godinu, pomnoženu s brojem mjeseci neposrednog sudjelovanja u ratu, spadaju pripadnici diverzantske jedinice (protiv-diverzantske jedinice), izviđačke jedinice, protuterorističke jedinice, interventne jedinice MUP-a i vojne policije, udarne i pionirska inženjerija.

Drugu kategoriji čine linijske-frontalne jedinice, domobranske jedinice, artiljerijske jedinice bliže podrške, ostale inženjerijske jedinice, ABHO jedinice, protuzračna odbrana, sanitetske jedinice, vojna policija, jedinice MUP-a koje su bile angažirane u prve borbene linije te komandni kadar. Pripadnici jedinica navedenih u ovoj kategoriji ostvarivali bi borački dodatak u visini od 2% prosječne plate u FBiH za prethodnu godinu, pomnožen s brojem mjeseci neposrednog sudjelovanja u ratu.

Treća kategorija, u koju spadaju komande brigada, operativnih grupa, divizija, korpusa i glavnog štaba, pozadinske jedinice, logističke baze, ratne bolnice, dalekometna artiljerija (koja je izvan zone 3 km od prve borbene linije), ostale jedinice sličnog formacijskog angažmana, primala bi borački dodatak u visini 0,1% prosječne plate u FBiH za prethodnu godinu, pomnožen s brojem mjeseci provedenih u ratu.

Predloženi nacrt Zakona predlaže i uvećani borački dodatak za vrijeme nezaposlenosti. Tako bi ostvareni dodatak bio pomnožen s koeficijentom dobivenim na osnovu provedenih mjeseci u ratu, i to za koeficijent 1,5 za one do 18 mjeseci provedenih u ratu, koeficijentom 2 za one koji su u ratu proveli od 19 do 24 mjeseca. Dodatak bi bio uvećan koeficijentom 2,5 za one koji su u ratu proveli od 25 do 36 mjeseci, koeficijentom 3 onima koji su u ratu bili od 37 do 43 mjeseca te koeficijentom 3,5 za one koji su u ratu proveli 44 mjeseca i više.

Resorni federalni ministar Salko Bukvarević izjavio je da je realno očekivati da dodatak ostvare oni borci koji imaju više od 55 godina, a nemaju platu ni penziju, ni dovoljno staža da bi mogli otići u penziju.

Zaključio je kako bi, prema ovom nacrtu Zakona, pravo ostvarivalo više od 100.000 ljudi, što budžet ne bi izdržao.