Boris Mijatović: BiH treba promjene, susjedi ne smiju negativno utjecati na izbornu reformu

Podijelite vijest

Izborna kampanja u BiH u punom je zamahu, ali brojni problemi i dalje su ostali neriješeni. Koliko se stanje može popraviti i kako se svi ovi procesi posmatraju iz nešto drugačijeg ugla za Klix.ba govorio je zastupnik u Bundestagu i član Zelenih Boris Mijatović.

Na početku razgovora, Mijatović je govorio o tome da li prati predizborna dešavanja u Bosni i Hercegovini i koliko su zapravo programi stranaka usklađeni s trenutnim problemima u državi, politikom koju treba voditi Zapadni Balkan, ali i cijela Evropska unija.

“Stranke su zaista započele ‘vrući period’ svojih kampanja. U narednih nekoliko sedmica svi oni treba da odgovore na pitanja ljudi. To uključuje i pitanja o zdravstvenom sistemu, zagađenju zraka, rijeka, ekonomskom rastu, korupciji itd. U vanjskopolitičkom smislu, potrebno je govoriti o perspektivi prema EU, ratu u Ukrajini, odnosima BiH prema susjednim zemljama. To su samo neka od pitanja koja interesuju građane. Državi je potrebna promjena”, poručio je Mijatović na početku razgovora.

Naglasio je kako je do sada desetine hiljada građana napustilo BiH jer su izgubili povjerenje u državu.

“Volio bih da se sve stranke koncentrišu na rješenja umjesto što uzvikuju nacionalističke ili vjerske termine. Etnonacionalistička orijentacija ili govor mržnje na bilo kojem nivou ne rješavaju probleme s kojima se država suočava. To samo dovodi do frustracije i egzodusa”, ističe član njemačkih Zelenih.

S obzirom da se u Bosni i Hercegovini u posljednjem periodu osnovalo nekoliko partija koje tvrde da njeguju “zelene politike” te da slijede primjere sličnih stranaka u regiji, ali i u svijetu, pitali smo Mijatovića da li je u Bosni i Hercegovini napravljena greška formiranjem tolikog broja “zelenih” partija.

Uvjerenje ili interes

Koliko su stranke zelenih zaista zelene? Njihovim čelnicima postavili smo ključna pitanja

“Nažalost, greenwashing (može se prevesti i kao ekomanipulacija op.a.), ali svaka zelena agenda mora imati svoje vrijednosti. Jedan od ključnih fokusa nije samo klima, već i pravda. To se vrlo jasno vidi u poziciji naše stranke prema ruskoj agresiji na Ukrajinu. Stojimo uz Ukrajinu i osuđujemo zločin agresije koji Ruska Federacija sprovodi. Zbog toga smo odlučili da isporučimo oružje u ratnu zonu. To nije bila laka odluka za stranku koja ima korijenje u mirovnom pokretu ih 70-ih godina. Što se tiče BiH, mislim da postoji velika potražnja da se ozbiljno pozabavimo problemima zagađenja zraka i snabdijevanja energijom”, pojašnjava Mijatović.

Ipak, ukazao je i na svojevrsnu manu “zelenih stranaka” u BiH.

“Do sada se nijedna politička opcija nije pridružila mreži Globalnih zelenih ili Evropskoj stranci zelenih. Nadam se da će se u Bosni i Hercegovini uskoro uspostaviti jaka zelena opozicija. To je neophodna, dobra opcija u našem vremenu i ako mogu dodati, želimo ovu opciju za budućnost”, govori zastupnik u njemačkom Bundestagu.

O odbijanju agremana i radu Christiana Schmidta

Kada je riječ o odnosima između Bosne i Hercegovine i Njemačke, posljednje sedmice je obilježio skandal u kojem se ponovno našao član Predsjedništva BiH Milorad Dodik koji je odbio prihvatiti agreman za novog njemačkog ambasadora Thomasa Fitschena.

To je izazvalo i velike reakcije Njemačke, koja je na neki način najavila i preispitivanje svoje podrške BiH. Tokom razgovora, Mijatović se osvrnuo i na ovaj problem.

“Ne vidim nikakvu konstruktivnu vrijednost u odbijanju diplomatskog predstavnika. Po mom mišljenju, Dodik samo pokušava štetiti odnosima BiH i Njemačke i ima za cilj da kazni Njemačku iz nekog razloga. Međutim, on ne odbacuje samo Njemačku, već se posljedično sužavaju i odnosi s drugim zemljama EU. Ovo političko kockanje ne pomaže nikome u državi, ni RS-u, ni FBiH, a ni BiH općenito. Ipak, Dodik je izabrani predstavnik u Bosni i Hercegovini. Njegovo političko ponašanje utječe na sve građane i zato su demokratija i pošteni izbori toliko važni. Ako vam se ne sviđaju trenutne vladajuće partije, možete glasati za promjenu”, jasan je Mijatović.

Traže hitno objašnjenje

Njemačka šokirana činjenicom da Dodik nije dao agreman njenom ambasadoru, zaprijetili odmazdom

Između ostalog, Mijatović se osvrnuo i na rad visokog predstavnika Christiana Schmidta. Na pitanje da li Schmidt uopće ima pravu sliku političkih problema u Bosni i Hercegovini, Mijatović ističe kako Schmidt ukazuje na političke probleme u izgradnji države.

“Primjera radi, državni budžet je bio blokiran. Posljedično, adekvatna priprema za predstojeće izbore bila je blokirana. Schmidt je u junu iskoristio bonske ovlasti kako bi omogućio izbore 2. oktobra. Zbog toga, mogu razumjeti njegovu motivaciju da prevaziđe ovakve načine blokada, međutim preferiram druge i opće korake. Također, mislim da Christian Schmidt nije srž rasprava. Postoje inicijative civilnog društva koje podržavaju deblokadu države. Kako sam ja shvatio, ljudi žele više građanske demokratije, a ne etnokratske države. To je dio općih koraka i odluka koje i ja preferiram”, objašnjava sagovornik.

Također, odgovorio je i na pitanje da li bi Schmidt prije izbora trebao donositi određene odluke koje se tiču izbornog zakona.

“Skupština građana dala je vrlo dobre prijedloge o tome kako ići u ustavnu reformu i revidirati izborni zakon. Uvjeren sam da su građanske interesne grupe veoma vrijedne učešća u ovom procesu. Međutim, sada pred izbore, ključno je da se pozabavimo tim problemima s kojima se zemlja suočava, a ne da mijenjamo zakone ili druga pravila u brzini”, rekao je zastupnik u Bundestagu.

Christian Schmidt (Foto: T. S./Klix.ba)
Christian Schmidt (Foto: T. S./Klix.ba)

Prije ljetne pauze, njemački Bundestag je usvojio dokument o BiH u kojem se navodi kako je potrebno odbaciti princip tzv. legitimnog predstavljanja. Ipak, o legitimnom predstavljanju se i dalje govori, a tim povodom Mijatović je govorio i o tome da li je Schmidtu teško sprovesti rezoluciju Bundestaga u ovakvom dejtonskom uređenju BiH.

“Dejton je napisan prije 26 godina kako bi se okončao rat u kojem su se dogodili užasni zločini, gdje je više od 100.000 ljudi izgubilo živote, a više od dva miliona raseljeno. Iznad svega, Dejton je bio sporazum o okončanju rata, a potpisale su ga i Hrvatska i Srbija. Moramo obratiti pažnju da susjedne države ne utječu negativno na izbornu reformu. Politički proces bi trebao bolje uključiti sve građane. Potrebno je organizovati i zaštitu manjina po boljem standardu, kao što je to navedeno i u presudama Evropskog suda za ljudska prava”, ističe Mijatović.

Naglašava kako isticanje samo etničkog pristupa ugrožava teritorijalni integritet BiH.

“To ni na koji način ne predstavlja pluralističko građansko društvo u kojem svaki građanin ima ista prava bez obzira iz koje porodice dolazi, u koju bogomolju ide ili koju muziku sluša. Vrijeme je za promjene i nadam se da će nakon izbora doći dobri političari koji mogu povesti zemlju u bolju budućnost. EU će pomoći u ovom procesu, ali ne možemo predstavljati zamjenu. Ponavljam, Schmidt ne treba biti srž neophodne rasprave”, govori Mijatović.

Otvoreni Balkan, rat u Ukrajini i budućnost EU

Na kraju razgovora s Borisom Mijatovićem, osvrnuli smo se i na inicijative koje se tiču pristupanja BiH Otvorenom Balkanu u kojem se trenutno nalaze Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija.

Iako ova inicijativa ima svoje prednosti, baš kao i Berlinski proces, zastupnik u Bundestagu je mišljenja kako fokus treba biti na EU putu Bosne i Hercegovine.

“Moj fokus je članstvo u Evropskoj uniji. Podnijeli smo prijedlog Nacionalnoj skupštini stranke Zelenih u kojem snažno podržavamo davanje statusa kandidata za članstvo u EU Bosni i Hercegovini. To je, po mom mišljenju, najbolja opcija. Svaki regionalni projekt samo će odgoditi neophodne reforme kroz koje mnoge zemlje u regiji moraju proći. To su reforme pravosuđa, problemi korupcije, sloboda govora i sl.”, poručuje Mijatović.

Mijatović ne gleda blagonaklono prema Otvorenom Balkanu (Foto: EPA-EFE)
Mijatović ne gleda blagonaklono prema Otvorenom Balkanu (Foto: EPA-EFE)

S obzirom na to da je energetska kriza pitanje broj 1 u Evropskoj uniji, Mijatović je govorio i o tome da li će možda ovaj problem skrenuti pažnju Brisela, Berlina i drugih centara moći s Bosne i Hercegovine i situacije na Zapadnom Balkanu.

“Nova njemačka vlada je u svoj program uključila i dio o Zapadnom Balkanu, naročito BiH. Sada s ruskom agresijom na Ukrajinu imamo potpuno novi nivo pitanja za stabilnost i mir na evropskom kontinentu. Zbog toga, sada više nego ikada moramo sarađivati i suprotstaviti se agresivnim potezima i terminima. Međutim, ni njemačka vlada, ali i parlamentarci, ne žele mijenjati internu politiku BiH. Čvrsto vjerujem da će Bosna i Hercegovina donijeti dobre odluke u ‘razmjeni’ s civilnim društvom. Dakle, ovi izbori su važni u pogledu glasanja za evropsku budućnost”, naveo je njemački “zeleni”.

Za kraj razgovora, u kontekstu energetske krize i rata u Ukrajinu, Mijatović je odgovorio i na pitanje da li države EU na neki način potcjenjuju utjecaj kakav energetska kriza može imati na građane, ali i na njihovu dalju podršku uvođenju sankcija Rusiji pa i podršci Evropske unije Ukrajini.

Mijatović pružio punu podršku politici Annalene Baerbock prema Ukrajini i Rusiji (Foto: EPA-EFE)
Mijatović pružio punu podršku politici Annalene Baerbock prema Ukrajini i Rusiji (Foto: EPA-EFE)

“Postoji izreka koja kaže ‘ne možete živjeti uspravno na koljenima’ Biti ucijenjen od Rusije nije naša opcija. Naša ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock s pravom je uvjerena da svi trebamo braniti slobodu i postojanje Ukrajine i ja je u potpunosti podržavam. Svi se moramo zalagati za mir i naše vrijednosti. Podsjetimo, Rusije je 24. februara izvršila invaziju na susjednu državu sa 180.000 vojnika tvrdeći da ta zemlja neće imati pravo na postojanje. Ova ‘specijalna operacija’ nije ništa drugo do krvavi rat gdje se ubijaju civili i vrše zločini. Agresiju je pokrenuo Putin. Ako kupujete jeftingas iz Rusije, oslanjate se na dobru volju Vladimira Putina. Ne vidim ništa dobro u tome”, zaključio je u razgovoru za Klix.ba zastupnik u Bundestagu Boris Mijatović.

Klix.ba