BOSNA NEMA ALTERNATIVU ZA RUSKI PLIN: Srbija preko 100 miliona kubika, BiH nula zaliha

BOSNA NEMA ALTERNATIVU ZA RUSKI PLIN: Srbija preko 100 miliona kubika, BiH nula zaliha

Snabdijevanje Bosne i Hercegovine plinom za sada teče bez većih problema. Gazprom je nastavio uredno opskrbljivati preko Turskog toka, na koji je BiH zajedno sa Srbijom prešla od 1. aprila prošle godine. Međutim, zbog novog zahtjeva SAD-a da Evropa otkaže ugovore s Gazpromom, BiH bi se mogla naći u katastrofalnom položaju, kaže stručnjak za plinski sektor Almir Bećarević.

“Scenarij koji bi bio još i gori je da Rusija otkaže isporuke plina i u tom slučaju BiH nije u zavidnoj situaciji. Čak ni Srbija ne bi bila u dobroj situaciji, iako su napunili skladišta još u prosincu, i to rutom kroz Mađarsku”, kaže nekadašnji direktor tvrtke BH Gas.

Unutrašnji sukobi

Ruta kroz Mađarsku više nije opcija za BiH. Prije tačno godinu dana BiH se prebacila na plinovod Rusija-Turska-Bugarska i dalje preko Srbije, odakle na samo jednoj tački ulazi u BiH: Šepak kod Zvornika. Prelazak na Turski tok izazvao je problem unutar BiH, uslijedile su i tužbe, jer je distributivno poduzeće BH Gas tada optužilo uvoznika Energoinvest da će plaćati penale Mađarima, s kojima je potpisan ugovor o isporuci do 2023. godine.

U Energoinvestu su tada odbacili sve optužbe, podsjećajući da je zahtjev za prelazak na Turski tok bio uvjet da Energoinvest uopće dobije ruski plin. Riječ je zapravo o istom plinu, iste kompanije Gazproma, koji ide iz iste zemlje. Jedina promjena bila je navedena ruta, koja je za 25 posto jeftinija od one kroz Ukrajinu i Mađarsku koja je do tada korištena. Problem je bio monopol u isporuci plina, sada u rukama samo jedne strane.

Ruta kroz Mađarsku više nije opcija za BiH

Ruta kroz Mađarsku više nije opcija za BiH

“Znači mi smo, kada je bila kriza s plinom 2009. godine, našli novog isporučitelja za tri dana i počeli se snabdijevati plinom, a ovdje je sve pod monopolom. Nitko nije generalno protiv ruskog plina, ali Gazprom ovdje ima punu kontrolu nad cijevima i nad plinom i nitko drugi ne može pristupiti”, rekao je Bećarević u tijeku prelaska BiH na drugi plinovod.

Cijena će rasti 

Sada je situacija nešto bolja, jer da je BiH ostala na tom Sjevernom toku stanje s isporukom bilo bi još neizvjesnije. No na drugoj ruti stvara se veća konkurentnost jer plinovod prolazi kroz više zemalja. S obzirom da se radi o istom plinu, ako dođe do zatvaranja ventila u Rusiji, neće biti bitno koji se tok koristi.

“Prelaskom na Turski tok, odlukom resornog ministarstva, BiH je raskinula te ugovore na sjeveru s Mađarima i sada vi visite. A ujedno imate s Mađarima spor težak 21 milion dolara, jer ugovor traje do 2023. Tako da situacija nije nimalo dobra”, kaže Bećarević, uz ogradu da su sve ovo najgori scenariji. Međutim, sve i da ne bude ograničenja, upozorava da će cijena plina višestruko porasti.

Za razliku od europskih zemalja, BiH je potvrdila kontinuitet isporuke plina kroz dugoročne ugovore. Ako članice EU-a odustanu od dugoročnih ugovora i prihvate ponudu Amerike o uvozu ukapljenog zemnog plina to bi značajno povećalo cijenu na tržištu. Ekonomist Zoran Pavlović zaključuje da to nijednom kupcu nije u interesu.

Nema alternative 

“Moramo biti svjesni da nema alternative snabdijevanju plinom iz Rusije. Ova alternativa preko Amerike nije isplativa, jer se troši energija za njegovo pretvaranje, što je nepotreban trošak. Taj način isporuke može se koristiti samo u interventnim isporukama. Svaka druga dugoročna distribucija je suluda”, kaže Pavlović.

BiH za sada ne bi trebala imati problema s uvozom i distribucijom plina iz više razloga. Prvi i osnovni je što se radi o malom tržištu. Najveći dio zapravo ide u Federaciju BiH, a nešto manji u RS, za čiju je distribuciju zaduženo poduzeće Gas Res iz Banjaluke, koje je vlasništvu Vlade RS. Zamišljeno je kao nositelj plinofikacije RS-a, u okviru izgradnje Južnog toka, koja je pak obustavljena 2014. godine. S Turskim tokom ponovo se otvara priča o plinofikaciji, koja za sada nema većih rezultata. Iz kompanije uvjeravaju da nema nijednog razloga za prekid snabdijevanja plinom, a što se tiče cijene, kažu da će ona ostati ista do kraja svibnja, kada ističe ugovor.

“Ako se bude dosljedno pratila politika EU-a, koja bi izašla iz ugovora s Gazpromom, kako će se onda ponašati Federacija koja bi trebala pratiti te procese? Hoće li ona u tom slučaju izigrati taj embargo jer bi kupovala plin posebno od Gas Resa, koji vjerojatno ne bi pratio tu politiku pa i dalje imao potpisan ugovor s Gazpromom”, kaže Bećarević, ističući da to ne bi bilo dobro.

Srbija preko 100 miliona kubika, BiH nula 

Srbija u ovom trenutku ima uskladištenih 110 miliona kubičnih metara plina, kao i zalihe nafte i naftnih derivata. BiH nema ni skladište. Prije 20 godina je pokrenuta inicijativa za podzemno skladište u Tuzli, koje bi bilo dovoljno za BiH.

Međutim, prije 15 godina BiH je na godišnjoj razini trošila oko 400 miliona kubičnih metara plina. Danas je taj broj do 250 miliona. S obzirom da se tokom izgradnje zbog takvih velikih investicija mora opteretiti cijena plina, izgradnja je financijski opravdana i isplativa tek nakon 500 miliona kubika uvoza godišnje, što je nerentabilno u slučaju BiH. Zbog toga BiH planira priključenje na južnu interkonekciju, čime bi imala pristup skladištima iz dva pravca, Srbije i Hrvatske, iako se ovaj proces blokira iz RS-a. Stručnjaci smatraju da je razlog osiguranje ovisnosti od samo jedne, postojeće rute.

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE

NAJNOVIJE