Čak 75 posto uzroka smrti u FBiH povezano s pušenjem

U Federaciji Bosne i Hercegovine, prema Studiji o stanju zdravlja stanovništva FBiH iz 2012. godine, čak je 44,1 posto stalnih pušača i to u starosnoj skupini od 18 do 65 godina. Od toga je 56,3 posto muškaraca te 31,6 posto žena.

Također, prema rezultatima Globalnog istraživanja pušenja kod mladih (GYTS), koje je 2013. godine na uzorku školske djece uzrasta od 13 do 15 godina proveo Zavod za javno zdravstvo FBiH zabilježeno je 12,7 posto trenutnih pušača, od čega 15,5 posto dječaka i 9,7 posto djevojčica. Ovo je potvrdila i prof. doc. dr. Aida Ramić-Čatak, federalni kordinator za kontrolu duhana i pomoćnica direktora za stručne poslove u Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH.

Uzrok smrti

– Prema ovim podacima vidljivo je smanjenje konzumiranja cigareta kod osnovaca. To je svakako odraz povećanja cijena cigareta, ali i određenih programa prevencija koji se rade u školama. Također, neka istraživanja koja još nisu publicirana ostavljaju nam određene argumente da ipak dolazi do smanjenja broja pušača i kod odraslih. Naravno, treba napomenuti da je zadnjih godina došlo do povećanje cijena cigareta za skoro 200 posto i to nije zanemarivo, kada se vidi kolika je prosječna plaća u BiH. To povećanje cijena nije represija nego motiv za zdraviji izbor. Pitanje je zašto bi neko sopstvenim novcem narušavao svoje zdravlje – kaže prof. dr. Ramić-Čatak.

Prof. dr. Ramić-Čatak: Zdrav izbor 

Pušenje je, dodaje naša sagovornica, skupa bolest ovisnosti te ističe da i novac može biti motivacija da ljudi donesu odluku za zdraviji izbor.

– Prema istraživanjima ZZJZ, čak 75 posto vodećih uzroka smrti u FBiH povezuje se s pušenjem, pored ostalih faktora rizika bolest srca i krvnih sudova (53 posto) i karcinoma (21 posto). Bitno je napomenuti da, pored toga što naši građani koji puše gube 10 do 15 godina života praćenih smanjenim kvalitetom, odsustvom s posla, prijevremenom invalidnošću, a i prijevremenom smrtnošću, tu je i ogroman trošak za zdravstveni sketor. Prema podacima ZZJZ, u posljednjih pet godina na pet izdvojenih dijagnoza iz grupe bolesti srca i krvnih sudova i raka, odnosno za troškove citostatika, radioterapije i kardiohirurgije potrošeno je oko od 330 miliona KM – rekla je prof. dr. Ramić-Čatak.

Zdravlje stanovnika

Mi moramo, ističe, staviti zdravlje stanovnika na prvo mjesto. Ističe kako treba znati koliko vrijedi ljudski život u našoj zemlji te se odgovornije ponašati. Kaže da ljudski život trebamo zajedničkim radom produžiti i osigurati kvalitet življenja. Također, istakla je da prijedlog zakona o zabrani pušenja na javnim mjestima nije diskriminacija nego se njime želi zaštititi ljude od posljedice pušenja drugih. Tako nešto je prisutno kao dobra praksa u zemljama u regionu.

– Istraživanja govore da su najčešći najogrizliji pušači u godinama od 45 do 54. Kod ove populacije bilježi se najveći procent ovisnosti, jer se najčešće radi o više od 20 godina pušačkog staža s velikom količinom popušenih cigareta. Uglavnom, to je radnoaktivno stanovništvo koje, nažalost, uplovi u začarani krug ovisnosti i koje onda održava, pogotovo ako su finansijski u mogućnosti da kupuju cigarete – rekla je prof. dr. Ramić-Čatak.

Zdravstveni radnici na odvikavanju

Ove godine, rekla je prof. dr. Ramić-Čatak, pokrenute su aktivnosti na odvikavanju od pušenja zdravstvenih radnika. To je projekt koji radi Zavod za javno zdravstvo FBiH uz podršku ureda Svjetske zdravstvene organizacije.

– Mi smo u timovima porodične medicine u pet edukacijskih centara u Federaciji organizirali sesije odvikavanja od pušenja za zdravstvene radnike, od kojih očekujemo značajan procent odviknutih do jeseni, kada s tom aktivnošću završavamo. Oni bi trebali biti tzv. agenti šampiona, koji će svojim likom, djelom i primjerom biti dobar uzor za kolege. Uz to, želimo pokazati da vodimo računa o zdravstvenim radnicima, ali i da priznajemo da se radi o bolesti ovisnosti, koju imamo i mi koji nosimo bijeli mantil. Priznajemo da i nama treba pomoći – govori prof. dr. Ramić-Čatak.

Projekt odvikavanje od pušenja sa zdravstvenim radnicima će, kaže, biti proširen na sve zdravstvene ustanove, a te će osobe nastaviti s istom praksom sa svojim pacijentima.

Avaz.ba