Na svjetskim su tržištima cijene nafte porasle i prošle sedmice, treću zaredom, jer se trgovci plaše slabosti ponude, premda bi zbog usporavanja rasta ekonomije mogla oslabiti i potražnja. .
Tržišta su protekle sedmice balansirala između straha od recesije i slabije potražnje, nakon podizanja kamatnih stopa u SAD i eurozoni, i bojazni da će skori embargo EU na rusku naftu dodatno stanjiti ionako nedostatnu ponudu.
Početkom decembra stupa na snagu zabrana uvoza ruske nafte u EU
Zabrana uvoza ruske nafte u EU trebala bi stupiti na snagu 5. decembra, a grupa najrazvijenijih ekonomija svijeta G7 još raspravlja o limitu cijene ruske nafte koji bi ipak trebao ostaviti prostora za trgovinu ruskim barelima izvan EU.
Komercijalne zalihe u SAD istodobno padaju, a Vašington je zaključio program prodaje nafte iz strateških rezervi. Dodatnu podršku cijenama pružio je i slabiji dolar, koji može dodatno potaknuti potražnju budući da jača kupovnu moć kupaca s drugim valutama.
– Blaga slabost dolara i nadolazeća zabrana prodaje ruske nafte svakako podupiru cijene i fokus se pomiče sa straha od recesije na teškoće u opskrbi – rekao je analitičar PVM Oil Associatesa Tamas Varga.
Kina i korona
Podršku cijenama nafte pružile su i vijesti da bi Kina mogla ublažiti ograničenja povezana s politikom nulte tolerancije prema covidu, što bi potaknulo rast njene ekonomije, a time i potražnje za naftom.
Broj slučajeva zaraze covidom-19 u Kini porastao je na najviši nivo od avgusta, ali bivši dužnosnik za kontrolu bolesti rekao je da će Peking uskoro značajno izmijeniti politiku prema virusu.
S druge strane, proizvodnja članica Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) pala je u oktobru prvi put od juna, a kartel već crpi 1.36 miliona barela dnevno manje nego što je zacrtao.
Nakon što su prošle godine cijene nafte skočile više od 50 posto, zahvaljujući oporavku ekonomije od koronakrize, od početka ove godine porasle su više od 20 posto, što je ponajviše posljedica rata u Ukrajini.
