Vozite na rezervi? Evo šta se zaista događa u spremniku i može li automobil povući prljavštinu s dna

Gotovo svaki vozač barem je jednom čuo upozorenje da ne treba voziti s gotovo praznim spremnikom jer će automobil tada „povući svu prljavštinu s dna“. Objašnjenje na prvi pogled zvuči logično: dok ima dovoljno goriva, motor navodno dobija čisto gorivo, a kada se upali lampica rezerve, pumpa počinje usisavati talog.

Međutim, sistem dovoda goriva ne funkcioniše baš tako.

Usis pumpe za gorivo nalazi se vrlo nisko u spremniku, bez obzira na to je li on pun ili gotovo prazan. Tako je konstruisan jer bi u suprotnom veliki dio goriva ostao neiskorišten.

Drugim riječima, kada se upali lampica rezerve, pumpa se ne spušta prema dnu i ne počinje odjednom usisavati s nekog drugog mjesta. Ako se na dnu nalazi nečistoća dovoljno sitna da dospije do usisa, ona je tamo i kada je spremnik pun.

Zaštita postoji, ali prljavština ipak može biti problem

Između spremnika i osjetljivih dijelova sistema za gorivo postoje zaštitne barijere. Na ulazu u sklop pumpe obično se nalazi mrežasti predfiltar koji zadržava veće čestice, dok dodatni filteri štite pumpu i sistem ubrizgavanja goriva.

To, naravno, ne znači da nečistoće u spremniku nikada ne predstavljaju problem.

Kod veoma starih automobila s korodiranim metalnim spremnicima, vozila koja su dugo stajala ili automobila u koja je natočeno kontaminirano gorivo, u spremniku se zaista mogu naći hrđa, voda i druge nečistoće.

Ipak, ni tada nije sasvim tačno reći da ih je automobil povukao samo zato što se upalila lampica rezerve. Glavni problem je kontaminiran sistem, a ne sama količina goriva u spremniku.

Pravi razlog zbog kojeg ne treba stalno voziti na rezervi

Postoji mnogo važniji razlog zbog kojeg nije pametno redovno voziti gotovo do posljednje kapi goriva.

Kod mnogih automobila električna pumpa za gorivo smještena je unutar spremnika, a gorivo pomaže u njenom hlađenju i podmazivanju. Konstrukcija se razlikuje od modela do modela, a moderni sklopovi pumpe često imaju i vlastitu malu komoru u kojoj se zadržava gorivo.

Zbog toga povremena vožnja na rezervi neće automatski uništiti pumpu. Ipak, često pražnjenje spremnika gotovo do kraja smanjuje sigurnosnu rezervu, posebno kada pumpa više ne dobija stabilan dotok goriva.

Problem se može pojaviti i tokom vožnje. Kada u spremniku ostane veoma malo goriva, ono se pri snažnom kočenju, ubrzavanju, prolasku kroz zavoj ili vožnji po velikom nagibu može preliti na jednu stranu.

Pumpa tada nakratko može ostati bez goriva i povući zrak. Ako se spremnik potpuno isprazni, motor će se ugasiti, a kod nekih dizelskih sistema ponovno pokretanje nakon ulaska zraka u sistem može biti znatno komplikovanije nego kod benzinskih motora.

Zašto je dobro natočiti gorivo prije nego što se spremnik isprazni?

Pravilo da gorivo treba natočiti kada se nivo spusti na približno četvrtinu spremnika ima smisla kao praktična navika.

Međutim, četvrtina spremnika nije nikakva posebna mehanička granica koja sprečava ulazak prljavštine u sistem. Paljenje lampice rezerve neće odjednom natjerati automobil da „povuče mulj s dna“, jer se usis pumpe tamo nalazi cijelo vrijeme.

Mnogo je važnije koristiti kvalitetno gorivo, održavati spremnik i filtere u dobrom stanju te izbjegavati često voziti toliko dugo na rezervi da pumpa na kraju ostane bez goriva.

Dakle, najveći problem nije to što će automobil na rezervi iznenada povući prljavštinu s dna spremnika. Mnogo je važnije spriječiti nestabilan dotok goriva i nepotrebno opterećenje pumpe.