Čolo: Ne mogu Hrvati smatrati da su majorizirani jer nemaju člana Predsjedništva

Nedavno je istakla kako će se o zahtjevu HDZ-a BiH za legitimnim predstavljanjem hrvatskog naroda u BiH razgovarati tek kada Ustav i Izborni zakon BiH budu usklađeni s relevantnim presudama. Alma Čolo, članica delegacije BiH u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope i zastupnica SDA u Parlamentarnoj skupštini BiH za N1 je pojasnila svoju poruku.

“Ja sam to rekla u svojstvu članice Komiteta za pravna pitanja Vijeća Evrope. BiH mora da izvrši presude Evropskog suda za ljudska prava. Zahtjev hrvatskog naroda nije u 14 prioriteta Evropske komisije, mi moramo da ispunimo međunarodne obaveze i presude Sejdić-Finci, Pilav, Zornić… Ja kao članica Komiteta smatram da BiH mora kao prioritet staviti usklađivanje Ustava i izbornog zakonodavstva sa presuda Evropskog suda za ljudska prava”, navela je.

“Čini mi se kako naši lideri ne znaju šta znače evropske obaveze. Moramo presude poštivati, to je prvo, smatram to i kao pravnik i kao članica komiteta za pravna pitanja”, dodala je Čolo za N1.

Ona je ranije istakla da bi pomoć Venecijanske komisije dobro došla u ovom slučaju. A kada će BiH preuzeti odgovornost za sebe i svoje postupe?

“Mi smo preuzeli odgovornost, Izborni zakon je bio u proceduri. HDZ želi da se na prvo mjesto stavi legitimno predstavljanje hrvatskog naroda. Visoki predstavnik je rekao da postoji određeno nerazumijevanje šta se smatra demokratskim predstavljanjem svih građana, a šta HDZ i HNS podrazumijevaju pod legitimnim predstavljanjem – samo člana Predsjedništva koji bi došao sa teritorije gdje je dominantno hrvatsko stanovništvo. To nije u korelaciji sa EU i to je visoki predstavnik rekao”, poručila je Čolo u Danu uživo na N1.

Pominje se čak i hrvatski bojkot idućih Općihizbora u BiH. Na svojoj strani ovaj put imaju podršku Zagreba.

“Oni misle da ako nemaju člana Predsjedništva i ne imenuju ambasadore da je povrijeđeno legitimno predstavljanje. Princip legitimnog predstavljanja treba da podrazumijeva sve građanae ove zemlje. Svi građani moraju biti legitimno predstavljeni u organima vlasti, ne samo Bošnjaci, Srbi i Hrvati, nego i Ostali i manjine. Moramo im osigurati pravo da se pojave kao kandidati na izborima”, istaknula je gošća N1.

“Ne mogu Hrvati smatrati da su majorizirani jer nemaju člana Predsjedništva. Sa istim Ustavom i Izbornim zakonom su imali nekoliko puta člana Predsjedništva”, poručila je Čolo.

Tročlano Predsjedništvo BiH je zamišljeno da se biraju tri predstavnika naroda, što nije slučaj – poručio je iz Mostara nedavno hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman.

“To nije tačno. Komšić je Hrvat, ispunjava sve ono što je propisano Ustavnom BiH. Taj Ustav ne osigurava drugima da se kandiduju za najvažnije tijelo izvršne vlasti”, rekla je Čolo.

Stanje u pravosuđu teško – ali nije beznadežno

Ponovo je kazala kako je neophodno staviti prioritet na presude Evropskog suda za ljudska prava.

“To je međunarodna obaveza. Ona mora imati prioritet nad zahtjevima bilo koga u ovoj zemlji”, kazala je.

“Nikada vam Bošnjak iz RS ne može biti kandidat. Ne može ni Srbin iz FBiH. To je ono što nije u skladu sa Konvencijom o ljudskim pravima, to nije poznato u zemljama članicama Vijeća Evrope”, pojasnila je.

Čolo je dio Istražne komisije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH o stanju u pravosuđu, a kazala je da je zadovoljna onim što je Komisija do sada uradila.

“Saslušali smo niz ljudi, potvrđeno nam je da je situacija teška, ali nije beznadežna. Izaći ćemo sa setom mjera, sa izmjenama i dopunama zakona o VSTV-u, imali smo 17 sjednica. Nastavljamo sa radom i imamo punu podršku Ambasade SAD-a u BiH”; rekla je Čolo.

Konačno je pred Komisijom saslušana i glavna Čolo je komentarisala njeno dugotrajno izbjegavanje da se pojavi pred ovom komisijom, a potom i ono što je rekla tokom saslušanja.

“Meni je indikativnije njeno ponašanje u Parlamentu, napala nas je, zaprijetila nam, rekla nam da imamo važnijih stvari da se bavimo njima. Prisustvovala sam sjednici Vijeća Evrope o pravosuđu u Poljskoj, jer postoji sumnja da je njihovo pravosuđe pod političkim utjecajem. Nije isključeno da bude rasprava i o našem pravosuđu. Postoji percepcija da je bh pravosuđe pod utjecajem politike. Utjecaj politike mora biti odstranjen iz pravosuđa”, poručila je.

Čolo, kao članica SDA, kako je kazala nije učestvovala na skupovima povodom lokalnih izbora u 2020. godini, jer kako je rekla – sve što se odvija protivno naredbama – ne treba u tome da učestvuje. Kampanja je morala i trebala biti blaža, jer su lokalni izbori u pitanju, rekla je i da u njoj nema mjesta huškačkoj politici koja je protivna i krivičnom zakonu.

N1