covic 1
AUTOR: H.D.
DATUM:
KATEGORIJA: BiH / Vijesti
Kurbani 2021

Govoreći o izbornom zakonu u BiH, Dragan Čović je kazao da je iz prethodnih izbora jasno da se Izborni zakon mora promijeniti kako bi se uopće išlo na iduće izbore, jer niko više ne želi ulaziti u bilo kakve izborne avanture s nejasnim rješenjima.

Osnovni elementi hrvatskog prijedloga izmjena Izbornog zakona, pojasnio je, zasnivaju se na tome da se zadrži sadašnji Daytonski ustavni okvir, a s druge strane provedu sve presude Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH, odnosno da otklone svi oblici diskriminacije u izbornom procesu.

– To smo ugradili u naše prijedloge i kada je riječ o direktnom ili indirektnom izboru članova Predsjedništva, a i oko izbora predstavnika Hrvata i svih drugih nacionalnih klubova u federalnom Domu naroda. Precizno je i jednostavno definisano da uz minimalne intervencije Ustava BiH prilagodimo Izborni zakon tako da sva tri konstitutivna naroda biraju svog člana Predsjedništva BiH i svoj klub u Domu naroda u FBiH, bez bilo kakvih novih diskriminacija. Uvjeren sam da se unutar tih prijedloga nalaze i rješenja za konačni dogovor o izbornoj reformi, kaže Čović.

Čović je kazao i da svi predstavnici međunarodne zajednice s kojima razgovara u potpunosti razumiju da BiH počiva na tri konstitutivna naroda, a naravno i svima ostalima koji se tako ne izjašnjavaju, ali njih je prema zadnjem popisu tek oko 3 posto.

– Svi razumiju da konstitutivne narode moramo očuvati kao natkrovljujuće ustavne kategorije, što potvrđuje i odluka Ustavnog suda BiH. Sada je samo pitanje kako to provesti. Mi smo ponudili da izbor članova Predsjedništva BiH iz Federacije provodimo kroz dvije izborne jedinice, odnosno ako radimo indirektno da to bude kroz klubove Bošnjaka i Hrvata, jer su u pitanju bošnjački i hrvatski članovi Predsjedništva BiH. Trebalo je puno vremena da se to razumije, ali niko od međunarodnih dužnosnika ne dovodi u pitanje potrebu da konstitutivni narodi budu primjereno zastupljeni u vlasti, ističe on.

Čović je ocijenio i da postoje ljudi koji vjeruju da su dostigli razinu na kojoj Federaciju mogu pretvoriti u “bošnjački entitet”.

– To se može vidjeti i u objavama na portalima, istupima nekih stranačkih dužnosnika, ali i zaključcima sa stranačkih kongresa u kojima se poziva na građansku državu. Pa danas se u BiH 97 posto izbora obavlja prema građanskom konceptu, bilo da je riječ o općinskim i gradskim vijećima, kantonalnim skupštinama, entitetskim i državnom zastupničkom domu. Samo se 3 posto institucija, a to su članovi domova naroda i Predsjedništva BiH, biraju po kolektivnom modalitetu, kazao je Čović, donosi Večernji list.