Da li će se banke i u BiH obavezati na uvođenje paketa besplatnih usluga

Klijenti banaka u Hrvatskoj od ove godine mogu s bankama ugovoriti paket besplatnih usluga. Taj paket uglavnom podrazumijeva otvaranje, vođenje i zatvaranje računa, izdavanje i korištenje debitne kartice, polaganje i preuzimanje gotovine itd.

Dakle, riječ je o bankarskim uslugama koje su potrebne gotovo svakoj osobi. Osnovni razlozi zašto je Hrvatska ozakonila navedeno su:

• Onemogućavanje bankarskih naknada za egzistencijalno važne bankarske usluge, kao što je primanje plate, penzije ili nekog drugog prihoda preko računa u banci;
• Podsticanje stanovništva da svoje finansijske potrebe ispunjava preko banaka, što je ekonomski sigurnije i praktičnije;
• Onemogućavanje bankarskih naknada za skrivene troškove osnovnih usluga;
• Usklađivanje s propisima Evropske unije.

Standard EU jeste da svaka banka mora osnovni račun učiniti dostupnim po niskoj naknadi ili besplatno.

Kako je pitanje naknada regulisano u Bosni i Hercegovini

U Bosni i Hercegovini je zakonodavstvo kojim se regulišu naknade za bankarske usluge, uključujući i one osnovne, slično zakonodavstvu državama Unije. Međutim, nadležni ne namjeravaju uraditi ono što je urađeno u Hrvatskoj.

Naime, kada je u pitanju Federacija Bosne i Hercegovine, iz Federalne agencije za bankarstvo (FBA) podsjetili su da su banke koje posluju u ovom entitetu zakonski obavezane besplatno ili uz razumnu naknadu otvarati, voditi i zatvarati osnovne račune.

“Trenutno zakonski nije predviđen obavezni besplatni paket bankarskih usluga, kao što je to slučaj u Hrvatskoj, već balans između dostupnosti osnovnih usluga, održivog poslovanja banaka i zaštite korisnika finansijskih usluga”, dodaju iz FBA.

Međutim, Vlada FBiH je sredinom januara usvojila paket šest prijedloga zakona, za koji tvrdi da će njime sveobuhvatno reformisati entitetski finansijski i platni sistem.

Dio tog paketa je Prijedlog Zakona o računima za plaćanje. Kako su obrazložili iz Federalnog ministarstva finansija, spomenutim zakonom predviđeno je uvođenje osnovnog računa koji mora biti dostupansvakom onom ko zakonito boravi u Bosni i Hercegovini. Obrazložili su šta će to značiti.

“Predviđeno je da za socijalno osjetljive korisnike finansijskih usluga naknada po osnovnom računu ne smije biti viša od 0,15 posto prosječne neto plate. Na ovaj način stvaraju se pretpostavke da socijalno osjetljive kategorije građana imaju niže naknade za osnovni set usluga, a koji ugovaraju s bankama”, istakli su iz Federalnog ministarstva finansija.

Naglasili su da pripremaju zakone kojima će i drugim licenciranim institucijama, ne samo bankama, omogućiti pružanje platnih usluga.

S druge strane, iz Ministarstva finansija Republike Srpske napomenuli su da su 2022. u ovom entitetu usvojene izmjene i dopune Zakona o unutrašnjem platnom prometu, čime je uveden osnovni platni račun u cilju veće finansijske uključenosti fizičkih lica. Svi oni koji imaju prebivalište u RS-u imaju mogućnost otvaranja spomenutog računa.

To znači da banke mogu fizičkom licu naplatiti otvaranje tog računa, ali da ta naknada mora biti, kako su ukazali iz Ministarstva, razumna i u skladu sa stvarnim troškovima. Otvaranje osnovnog platnog računa po “razumnoj” naknadi u ovom entitetu podrazumijeva:

• Otvaranje, vođenje i zatvaranje tog računa;
• Uplatu novčanih sredstava na taj račun;
• Isplatu gotovine s tog računa na bankarskim šalterima i bankomatima;
• Neograničeno korištenje debitne kartice;
• Korištenje mobilnog i internetskog bankarstva;

• Sedam bezgotovinskih prijenosa mjesečno u pojedinačnom iznosu do 100 KM.

U RS-u je već propisano ono što planiraju propisati u FBiH, a to je da naknada za osnovni platni račun za osobe iz socijalno osjetljivih kategorija ne smije biti viša od 0,15 posto od prosječne neto plate. Napomenuli su da u socijalno osjetljive kategorije spadaju:

• Penzioneri s penzijom jednakom ili nižom od minimalne penzije za 40 godina radnog staža i više;
• Korisnici prava u skladu sa zakonima kojima se uređuju socijalna zaštita, studentski standard, posredovanje u zapošljavanju i prava za vrijeme nezaposlenosti, druga slična prava (novčana pomoć, dodatak za pomoć i njegu druge osobe, lična invalidnina, studentska stipendija, novčana naknada za nezaposlenu osobu isl.).

Iz Ministarstva finansija RS izdvojili su primjere za koje smatraju da potvrđuju značaj prava na osnovni platni račun.

“Vlada RS je 2022. omogućila isplatu jednokratne novčane pomoći mladima, pri čemu je jedan od uslova za isplatu bilo posjedovanje platnog računa u banci. Zahvaljujući uvođenju instituta osnovnog platnog računa, mladima je omogućeno otvaranje tog računa za potrebe uplate i korištenja jednokratne novčane pomoći”, istakli su.

Nadalje, odlukom o prvoj emisiji obveznica RS prvenstveno namijenjenih stanovništvu (štedne obveznice), koja je realizirana prošle godine, bilo je predviđeno i to da kupci tih obveznica, investitori, imaju otvoren tekući račun u banci.

“Banke su omogućile stanovništvu besplatno otvaranje osnovnog platnog računa, a koji se koristi isključivo za prijem i podizanje kamate i glavnice po osnovu posjedovanja štedne obveznice”, objasnili su.

Banke koje posluju u ovom entitetu dužne su informisati fizička lica o uslovima i načinu otvaranja osnovnog platnog računa, uslugama u okviru tog računa, kao i o naknadama na osnovu korištenja tih usluga.

Iz Ministarstva finansija RS naveli su da je entitetska skupština u decembru prošle godine usvojen Nacrt o platnim uslugama u cilju unapređenja postojećih propisa. Naime, to unapređenje trebalo bi značiti obavezivanje banaka da informišu fizička lica o pravu na osnovni platni račun.

Šta kažu iz Udruženja banaka

Direktor Udruženja banaka Bosne i Hercegovine Edis Ražanica za Klix.ba je izjavio da banke razumiju interes građana za povoljne osnovne bankarske usluge te uvjerava da kontinuirano razvijaju usluge za različite potrebe klijenata. Osvrnuo se na ono što je Hrvatska uradila.

“Hrvatski primjer je zanimljiv i vrijedan pažnje, ali je svako tržište specifično po svom ekonomskom, regulatornom i fiskalnom okviru. Banke u Bosni i Hercegovini u potpunosti posluju u skladu sa zakonom, što podrazumijeva značajne troškove – od sigurnosti sistema, tehnološke infrastrukture i digitalnih usluga, do usklađenosti s regulatornim zahtjevima i zaštite klijenata. Ono što je urađeno u Hrvatskoj ne smatramo adekvatnim niti optimalnim“, ocijenio je.

Objašnjavajući zašto misli da to nije adekvatno niti optimalno, istakao je da je to u potpunosti neselektivno, da se ne pravi razlika između kategorija klijenata kojima bi se zaista donijele koristi te da neminovno vodi ka degradaciji kvaliteta bankarskih usluga. Posljednju zamjerku je dodatno objasnio.

“Ne uzimaju se u obzir realni, stvarni troškovi usluga, a dugoročno može utjecati i na poslovne modele banaka, pa čak i na određeni način ugroziti stabilnost i dostupnost usluga pojedinih segmenata poslovanja”, naveo je Ražanica.

Istakao je da su već besplatne ili, kako je naglasio, izuzetno povoljne bankarske usluge za pojedine kategorije stanovništva – socijalno osjetljive grupe, učenike i studente. Za njega je to pokazatelj da banke prepoznaju važnost finansijske uključenosti te da se prilagođavaju potrebama društva.

Napomenuo je da svako rješenje mora biti održivo i u najboljem interesu svih te uvjerava da su banke otvorene za dijalog kojim će poboljšati svoje usluge.

Pitali smo ga da li bi bankama u Bosni i Hercegovini bilo prihvatljivije da same s klijentima dogovaraju pakete besplatnih usluga ili da institucije odrede taj paket.

“Model prema kojem banke tržišno kreiraju pakete usluga u dogovoru s klijentima dugoročno je fleksibilniji i prilagodljiviji stvarnim potrebama građana. Upravo su se takvim pristupom omogućili posebni paketi za mlade, učenike i studente, računi s minimalnim naknadama ili bez naknada za određene klijente. I digitalni paketi prilagođeni su savremenim potrebama korisnika”, odgovorio je.

Ražanica dodaje da je za banke najbolji pristup kojim se kombinuju dva modela – institucionalno definisanje okvira poslovanja, standarda i ciljeva (zaštita određenih, socijalnih kategorija, finansijska uključenost) te tržišni razvoj konkretnih paketa, koji su održivi i prilagođeni stvarnim potrebama klijenata.

“Time se štite interesi građana, osigurava finansijska uključenost socijalnih i drugih kategorija stanovništva te zadržava stabilnost i funkcionalnost bankarskog sistema, što je u konačnici u interesu cijelog društva”, zaključio je sagovornik Klix.ba.

U FBA očekuju da će se priključivanjem Bosne i Hercegovine jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA) te uvođenjem novih pružatelja platnih usluga stvoriti uslovi za povećanje konkurencije u platnom prometu, što bi moglo dovesti do jeftinijih i modernijih platnih usluga.