Da li je BiH nova Ukrajina? Rusija otvoreno prijeti, neće sve ostati na riječima

96EAF02D 1569 4823 93A0 D566ED3300A5

Zapadni analitičari upozoravaju da je mir u BiH ugrožen. I navode da bi Putin, ako doživi neuspjeh u Ukrajini, mogao pokušati dodatno destabilizirati BiH, piše DW.

Dok vodi rat u Ukrajini Moskva istovremeno potpiruje sukob s proruskim separatistima u Bosni i Hercegovini. Vođa bosanskih Srba Milorad Dodik ne krije svoju bliskost sa šefom Kremlja Vladimirom Putinom. Podrazumijeva se da će ga Moskva podržati u njegovim separatističkim planovima. Zapadni posmatrači upozoravaju da je mukotrpno izvojevani mir u BiH u opasnosti.

‘Tražit će druga mjesta na kojima može pobijediti’

Posljednje upozorenje za uzbunu stiglo je od američkog senatora Chrisa Murphyja. “Ako Putin (u Ukrajini) bude satjeran u kut, on će tražiti druga mjesta na kojima može izvojevati pobjede. A jedno od njih bi mogla biti i Bosna”, rekao je američkoj televiziji CNN, govoreći o “vrlo zabrinjavajućim vremenima za Bosnu”. U martu je glavni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg nazvao BiH mogućom metom za “daljnje ruske intervencije”.

Podijeljena zemlja

U međuetničkom ratu u BiH od 1992. do 1995. poginulo je oko 100.000 ljudi. Od tada je zemlja podijeljena na bošnjačko-hrvatsku Federaciju BiH i Republiku Srpsku (RS) u kojoj većina osjeća veliku bliskost s “velikim bratom” u Moskvi. Zbog toga se BiH nije pridružila zapadnim sankcijama protiv Rusije zbog napada na Ukrajinu.

Rusija je vijekovima održavala intenzivne bratske veze sa Srbima na Balkanu – zbog njihovog zajedničkog slavenskog i pravoslavnog naslijeđa i savezništva tokom svjetskih ratova. Kremlj je intervenciju NATO-a na Balkanu 1990-ih – prvo u BiH, a kasnije protiv Srbije tokom rata na Kosovu – vidio kao ponižavajuću provokaciju. Od tada Moskva pokušava povećati svoj utjecaj na bosanske Srbe.

U izjavama koje nalikuju Putinovoj retorici uoči napada na Ukrajinu, ruski ambasador u Sarajevu upozorio je na “reakciju” Moskve ako BiH uđe u NATO. Kremlj ne priznaje visokog predstavnika međunarodne zajednice za Bosnu i Hercegovinu koji prati poštivanje mirovnog sporazuma. Rusija je nedavno osudila “sve veće pokušaje da se prepišu načela sporazuma u korist EU-a i NATO-a, a na štetu” bosanskih Srba.

Zapadna pasivnost

„Jasno je da je Rusija sada otvoreno raskinula sa Zapadom u Bosni“, kaže Florian Bieber, stručnjak za Balkan sa Univerziteta u Grazu. Prema njegovom mišljenju, „pasivnost” Zapada je doprinijela nestabilnosti zemlje dozvoljavajući srpskom lideru Dodiku da tokom godina više puta prelazi crvene linije.

Jezivo opasna retorika

Ovu ocjenu dijeli i Srećko Latal, glavni urednik regionalne mreže za istraživačko novinarstvo (BIRN). On kaže da je „Balkan destabiliziran prvenstveno zbog odsustva EU-a”. I ističe kako je to omogućilo trećim stranama poput Rusije, Kine i Turske da popune vakuum.

Ali u posljednje vrijeme Zapad posvećuje više pažnje balkanskoj zemlji. “Čini mi se da je ova ruska prijetnja zaista natjerala SAD i EU da zauzmu malo ozbiljniji pristup”, kaže Latal. Washington je u januaru uveo sankcije Dodiku, a potom i London (u aprilu). EU se suzdržala od poduzimanja kaznenih mjera, ali je skoro udvostručila svoju vojnu prisutnost u BiH na oko 1.100 vojnika. “Mjera predostrožnosti”, kako je objasnio njihov zapovjednik, austrijski general Anton Wessely.

Ministarstvo vanjskih poslova u Berlinu također razmatra mogućnost ponovnog slanja vojnika Bundeswehra u BiH. Nedavno je u krugovima bliskima vladajućoj koaliciji rečeno da bi kontingent Bundeswehra mogao podržati stabilizacijsku misiju Evropske unije EUFOR Althea prije izbora koji bi se u BiH trebali održati u oktobru.

Raport.ba

Prethodni članakKladionica Meridian korak ispred svih: Kladi se na to ko će osvojiti Ligu šampiona
Sljedeći članakDRAMA: Pucano na policajca